U Centru za kulturu "Nikola Đurković" u srijedu, 9.maja je promovisan Planinarsko – turistički vodič kroz Orjen, autora Željka Starčevića u izdanju Planinarskog kluba "Subra" iz Herceg Novog. Kartu i vodič po markiranim planinarskim stazama predstavili su Sandra Kapetanović iz NVO Expeditio i sam autor. Publikacija se sastoji od kratkog vodiča kroz 14 najatraktivnijih planinarskih i izletničkih destinacija, lociranih na markiranim stazama, kao i od pratećih geografskih karata Štampan je u hiljadu prmjeraka na našem, i isto toliko na engleskom jeziku. Ovim vodičem napravljen je iskorak u popularizaciji planinarenja zaleđem Boko - Kotorskog zaliva što će predstavljati dodatnu turističku ponudu Crne Gore.
Autor publikacije Željko Starčević je arheolog, snimatelj, planinar više od dvije decenije, osvajač Mon Blana, autor više televizijskih reportaža, vodiča i
novinskih članaka u promovisanju vrijednosti naših planina.
Nakon promocije prisutni su degustirali razne poslastice i čajeve od samoniklog bilja sa padina Orjena koje je pripremila Nada Popović − Sule.
Promociju su organizovali Centar za kulturu " Nikola Đurković", Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Planinarski klub "Subra" iz Herceg Novog.
U sklopu aktivnosti Omladinskog kluba kao i sekcije Mali bibliotekari, desetoro učenika Osnovne škole Veljko Drobnjaković u Risnu je sa nastavnicom Natašom Dendić 9. maja posjetilo Gradsku biblioteku i čitaonicu u Kotoru. Bibliotekarka Ivana Roganović je djeci ispričala sve ono što ih je interesovalo, a nisu imali prilike do tada da saznaju i vide - od toga kako funkcioniše velika biblioteka, preko kartona knjige, džepa korisnika, inventarnog broja i slično. Upoznati su i sa istorijom biblioteke i istorijom bibliotekarstva u Crnoj Gori uopšte.
Kulturni centar Nikola Đurković i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u srijedu 9.maja u maloj sali Kulturnog centra sa početkom u 18.30 organizuju promociju nove planinarsko – turističke publikacije, autora Željka Starčevića, objavljene u izdanju Planinarskog kluba Subra iz Herceg Novog. Pored autora govoriće i Aleksandra Kapetanović iz NVO EXPEDITIO. Brošura je štampana u tiražu od hiljadu primjeraka na našem, odnosno, hiljadu na engleskom jeziku i za razliku od prošlog vodiča kroz Orjen, rađenog 2006.godine, ima kompaktne dimenzije, prikladnije za terensku upotrebu. Publikacija se sastoji od kratkog vodiča kroz 14 najatraktivnijih planinarskih i izletničkih destinacija, lociranih na markiranim stazama, kao i prateće geografske karte. Radom je prvenstveno obuhvaćen hercegnovsko-kotorski zahvat masiva Orjena, ali i dio samog bokokotorskog priobalja, tako da karta, osim one planinarske može imati i širu informativnu ulogu.
Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, 23. aprila, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor 23. i 24. aprila svim zainteresovanim građanima poklanja besplatnu članarinu. Ovim gestom kotorska Gradska biblioteka pridružuje se Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević u namjeri da biblioteke u Crnoj Gori pošalju lijepu sliku o važnosti obilježavanja ovog međunarodnog praznika, ali i o svom zajedništvu i posvećenosti čitaocima.
UN-ova organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO od 1996. godine obilježava 23. april kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Ovaj datum simboličan je za svjetsku književnost jer su toga dana 1616. umrli velikani Miguel de Servantes i Vilijem Šekspir. Sama zamisao temelji se na katalonskom običaju da se toga dana uz svaku prodatu knjigu daruje ruža.
U više od stotinu zemalja svijeta proslavlja se ovaj datum uz pomoć onih koji prepoznaju ulogu i vrijednosti knjige, sa ciljem da podstaknu na čitanje sve, a prije svega mlade. Sloboda čitanja, učenja, proučavanje i istraživanje različitih kultura osnovna su čovjekova prava. Knjige, kao djela umjetnosti i nauke, na magičan način otjelotvoruju kreativnu različtost, generišu znanje i doprinose dijalogu.
Istoriju biblioteka prati istorija knjige jer je s potrebom za pisanjem i zapisivanjem nastajala i želja da se napisano sačuva na određenom mjestu. Tako su nastajale biblioteke, mjesta na kojima se organizovano smještao manji ili veći broj zapisa radi njihovog čuvanja i korišćenja. Biblioteke su vitalni dio svakog sistema obrazovanja. Zahvaljujući njima dostupno je vjekovima taloženo znanje.
Transformacija biblioteka nezaustavljiv je proces. One su danas, više nego ikad, zahvaćene talasom dubokih tehnoloških, društvenih i kulturnih promjena. Savremene biblioteke moraju objediniti različite izvore i tehnologije, podjednako u elektronskom i štampanom okruženju. Takve nove, hibridne biblioteke integrisaće pristup svim vrstama izvora, koristeći raznovrsne mogućnosti digitalnih biblioteka. Ukratko mjera njihove uspješnosti biće da korisnicima omoguće pristup i korišćenje informacija koje su im potrebne. Informacija kao jedno od najvažnijih dobara u savremenom svijetu prestaje biti privilegija elite. Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija transformisao je društvo u informaciono društvo. Ako smo se uz to opredijelili i za stvaranje društva znanja moramo prihvatiti da se u središtu sistema vrijednost koje ono sobom nosi, nalazi kultura, knjiga i biblioteka. Smjernice Vijeća Evrope o knjižnoj politici ističu da: „Biblioteke čine neophodnu i nezamjenjivu komponentu kulturne, obrazovne i informacijske infrastrukture jednog društva. Uz to, one predstavljaju nezamjenjiv dio kulturne baštine.“.
Iako bibliotekarstvo i biblioteke predstavljaju dio ukupne kulture našeg društva njihov je položaj i razvoj najčešće na margini društvenog interesovanja. Moramo istaći da je stepen razvoja bibliotekarstva, u bilo kom društvu, ogledalo kulturnog i civilizacijskog stanja zajednice. Bibliotekarstvo treba podići na viši nivo ne samo kvalitetnim kadrovima, nego i većim materijalnim izdvajanjem te osmišljenim planom djelovanja. U suprotnom bibliotekarstvo ostaje zatvoreno unutar sebe. Tako napori za podizanje kvaliteta vlastitog stručnog rada ostaju nedovoljni bez veće društvene pomoći. Sa druge strane, sama bibliotečka struka morala bi učiniti više u svojim nastojanjima za podizanjem ugleda u društvu. Smišljenim planiranjem usluga, za sve slojeve i uzraste korisnika, trebala bi uticati na njihovu predstavu o nužnosti novih sadržaja i izvora informacija.
Udruženje bibliotekara Crne Gore
