JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica u utorak 10. novembra u 19 sati u Velikoj sali Kulturnog centra organizuje promociju najnovijeg romana „Četrdeset konaka“ Jasenke Lalović.
O romanu će s autorkom razgovarati Nataša Janović, novinarka Radio Kotora.
Dobro došli!
U organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice, u petak 23. 10. u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra je održana promocija romana „Monik bježi” jednog od najznačajnijih savremenih francuskih i evropskih pisaca Eduarda Luja. O knjizi su govorile Varja Đukić, u ime izdavača Sibila d.o.o. i knjižare Karver, i prevoditeljka romana, prof. dr Jasna Tatar, dok je razgovor moderirala bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo. Đukić je govorila o svom susretu sa Lujevim stvaralaštvom i putu kojim je roman stigao do crnogorskih čitalaca, ističući da su prevođenje i objavljivanje knjige pratili i pokušaji da se autor dovede u Crnu Goru. Iako njegov dolazak nije bilo moguće organizovati, roman je, uz podršku Francuskog instituta i Ambasade Republike Francuske, objavljen i predstavljen domaćoj publici.
Govoreći o značaju prevođenja savremene svjetske književnosti, Jasna Tatar naglasila je da su ovakva izdanja važna za povezivanje crnogorske kulture sa aktuelnim književnim i društvenim tokovima. Posebno je ukazala na nasilje kao jednu od ključnih tema Lujevog stvaralaštva, koje obuhvata klasne, rodne, homofobne, patrijarhalne i socijalne odnose. Roman „Monik bježi” prati priču o autorovoj majci i njenom pokušaju da se oslobodi nasilnog partnerskog odnosa, otvarajući pitanja lične slobode, društvenih okolnosti i mogućnosti izlaska iz začaranog kruga nasilja. Tatar je istakla i značaj Lujevog ličnog iskustva i transformacije, kroz koje autor preispituje odnos prema sredini u kojoj je odrastao. U nastavku večeri prikazan je video-intervju sa Eduarom Lujem, preveden na crnogorski jezik i titlovan
Kulturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica organizuje u petak 23. oktobra u 19 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra promociju romana „Monik bježi” jednog od najznačajnijih savremenih francuskih i evropskih autora Eduara Luja.
O romanu će govoriti Varja Đukić, u ime izdavača Sibila d.o.o. knjižare Karver i prof. dr Jasna Tatar, prevodilac romana. U okviru promocije biće prikazan video-intervju sa autorom, preveden na crnogorski jezik i titlovan. Video razgovor sa autorom romana „Monik bježi” vodi jedan od najznačajnijih savremenih pozorišnih reditelja regiona i Evrope. Moderatorka programa biće Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
Riječ je o prvom prevodu romana Eduara Luja u regionu, gdje su njegova djela do sada gotovo isključivo prevođena na hrvatski i srpski jezik.
Roman „Monik bježi” predstavlja snažnu autobiografsku priču o majci, njenom pokušaju da napusti nasilno i ograničavajuće okruženje i izbori ličnu slobodu unutar društvenih i rodnih obrazaca koji tu slobodu sistemski ograničavaju. Kroz porodičnu priču autor otvara pitanja ženskog iskustva, porodičnih odnosa, klasnih uslovljenosti, nasilja i mogućnosti emancipacije.
Édouard Louis, (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj porodici maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. Godine 2013. zvanično mijenja ime u Édouard Louis i započinje književnu karijeru.
Njegov prvi roman ,,Raskrstimo s Eddiyjem" (En finir avec Eddy Bellegueule, 2014) donosi mu međunarodnu slavu i prevodi se na više od 20 jezika. Djelo prikazuje njegovo odrastanje i društveno nasilje nad radničkom klasom. Nakon toga objavljuje niz važnih romana: ,,Povijest nasilja" (Histoire de la violence, 2016), ,,Tko je ubio mog oca" (Qui a tué mon père, 2018), ,,Preobrazba : metoda" (Changer : méthode, 2021), ,,Monik bježi" (Monique s’évade, 2024), ,,Kolaps" (L’Effondrement, 2024), ,,Što s književnošću" (Que faire de la littérature, 2025).
Njegov kasniji rad (2024–2026) čini tzv. porodičnu i socijalnu “sagu”, kroz priče o članovima svoje porodice istražuje mehanizme siromaštva, nasilja i bijega iz društvene sredine.
Édouard Louis je aktivan u javnim debatama i međunarodnim kulturnim događajima. Jedan je od najuticajnijih savremenih francuskih književnika.
Objavljivanje knjige podržali Francuski institut i Ambasada Francuske u Crnoj Gori, Ministarstvo kulture i medija i NVO Asocijacija Spektra. Sažmi
Povodom Dana mentalnog zdravlja, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Gradska biblioteka i čitaonica, organizovao je, u saradnji sa Kancelarijom za prevenciju bolesti zavisnosti i zaštitu prava manjina, razgovor na temu knjige i filma „Mi djeca sa stanice Zoo“'.
Razgovor je vodio psiholog Jovan Bulajić, a u njemu su aktivno učestvovali učenici Srednje pomorske škole, pokazujući zainteresovanost za teme koje ovo djelo otvara.
Kroz analizu priče o želji za pripadanjem, potrazi za prihvatanjem i postepenom gubitku slobode, učenici su imali priliku da promišljaju o posljedicama odluka koje na prvi pogled djeluju bezazleno, a mogu nas odvesti putem sa kojeg je teško vratiti se.
Ovaj susret bio je prilika da se otvoreno razgovara o mentalnom zdravlju, vršnjačkom uticaju, rizicima zavisnosti i važnosti donošenja odgovornih odluka, uz poruku da su razumijevanje, podrška i pravovremeni razgovor važni koraci u prevenciji.
Učenici su iskoristli ovu priliku i da ppgledaju izložbu ,,Goran Petrović - Priča kao oslonac svijeta" u čitaonici Gradska biblioteka i čitaonica Kotor .
U Gradskoj biblioteci i čitaonici Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru“, posvećena životu i stvaralaštvu jednog od najznačajnijih savremenih srpskih književnika. O nastanku, konceptu i značaju postavke govorili su njeni autori iz Narodne biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva – Ivana Hrenko, Ana Voštinić i Dejan Aleksić, dok je prisutne pozdravila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor. Izložbu je otvorila Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković“, ističući značaj Petrovićevog književnog nasljeđa i trajnu vrijednost njegovih priča. Posebno je naglašena piščeva veza sa Kotorom, gradom koji je volio i koji je ostavio trag u njegovom stvaralaštvu, naročito u romanu „Papir“, u kojem se prepoznaju mediteranski i bokeljski duh.
Postavka kroz fotografije, dokumenta, rukopise, lične bilježnice i izdanja knjiga prati Petrovićev književni put – od prvog romana „Saveti za lakši život“, objavljenog 1989. godine, do kasnijih djela, među kojima se izdvajaju „Atlas opisan nebom“, „Opsada crkve Svetog Spasa“, „Sitničarnica Kod srećne ruke“, „Papir“, „Ikonostas“ i „Palata“. Poseban dio izložbe posvećen je njegovom dramskom stvaralaštvu, prevodima i međunarodnoj recepciji, kao i rukopisima koji otkrivaju način na koji su nastajale njegove književne priče. Govoreći o suštini postavke, Dejan Aleksić istakao je da je priča temelj čovjekovog odnosa prema svijetu i razumijevanja sopstvene stvarnosti. Izložba tako ne predstavlja samo osvrt na život i djelo velikog pisca, već i poziv na nova čitanja i otkrivanje književnog svijeta koji nastavlja da živi i nakon njegovog odlaska. Izložba će u Gradskoj biblioteci i čitaonici u Kotoru biti otvorena do 19. oktobra.
