Radna posjeta bibliotekama Pomorski muzej Crne Gore Kotor - Maritime museum of Montenegro Kotor i Srednja Pomorska Skola Kotor dr Aleša Bošnjaka, direktora Instituta informacijskih znanosti iz Maribora, Davora Bračka iz IZUM-a i Vjenceslave Ševaljević , rukovoditeljke COBISS centra Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“. Zahvaljujemo se direktorici Maji Uskoković, višoj bibliotekarki Danijeli Nikčević, dokumentaristkinji Dijani Đurašković iz Pomorskog muzeja Crne Gore i direktoru Slavku Ostojiću i bibliotekarki Dragani Franić iz Srednje pomorske škole Kotor na divnom dočeku i sjajnim prezentacijama!

Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević”, kao nosilac bibliotečko-informacionog sistema Crne Gore, u saradnji sa Institutom informacijskih znanosti iz Maribora organizovala je juče po četvrti put COBISS dan.
Na otvaranju ovogodišnjeg COBISS dana će govorili su mr Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke, Boško Kovačević, državni sekretar Ministarstva kulture i medija i dr Aleš Bošnjak, direktor Instituta informacijskih znanosti iz Maribora.
Centralni dio COBISS dana bio je posvećen novoj verziji aplikacije COBISS Plus, kao i izvođenju revizije (inventara) bibliotečkih fondova kroz program COBISS. Oba nova segmenta u COBISS-u prisutnima je predstavio Davor Bračko iz IZUM-a.
Prikazan je i film o izuzetno vrijednom legatu dr Pera Šoća, koji čuva NBCG "Đurđe Crnojević", čije su autorke bibliotekarka savjetnica Danijela Radulović i viša bibliotekarka Marija Mašanović.
Prisustvovalo je 56 bibliotekara iz svih crnogorskih biblioteka - članica sistema COBISS.CG.

Bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović prisustvovala je COBISS danu.

U periodu 14-16. oktobar 2025. godine na Cetinju, u Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević" održan je kurs Pozajmica u COBISS sistemu kome je prisustvovala knjižničarka Gradske biblioteke Nada Todorović. Tom prilikom je dobila priviligeje za rad sa programskog opremom Pozajmica. Kurs je vodila bibliotekarska savjetnica Melanija Vračar.

U organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ i Gradske biblioteke i čitaonice, u Kotoru je 4. decembra 2025. godine, u Staklenoj galeriji, svečano otvorena izložba povodom 90 godina od rođenja jednog od najznačajnijih pisaca savremene književnosti – Danila Kiša, pod nazivom „EX VOTO Danilu Kišu.

Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, a govorili su i Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor te Gojko Božović, glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće „Arhipelag“.

Postavka je koncipirana kao putovanje kroz život i djelo Danila Kiša, sačinjeno od fragmenata, odlomaka i tragova koji tek u svojoj ukupnosti otkrivaju jedinstvenu priču o sjećanju, identitetu, istrajavanju i dosljednosti. Izložba nije samo biografska, već i duboko poetska i misaona – događaji iz Kišovog ličnog i profesionalnog života osvetljeni su odlomcima iz njegovih intervjua, eseja i književnih djela, čime sam pisac simbolično vodi posjetioce kroz „arhiv“ svog života.

Poseban segment postavke čine fotografije, rukopisi, porodični dokumenti, pisma, nagrade i arhivska građa iz Kišove zaostavštine, koji se čuvaju u arhivima SANU.

Marija Starčević istakla je da je izložba zamišljena kao svojevrsni „Ex voto“ – zavjet piscu koji je duboko vjerovao da je književnost najuzvišeniji oblik svjedočenja, a jezik jedini dar onima kojima je istorija razorila sve drugo. Ona je naglasila i posebnu simboliku što se izložba održava u Kotoru, gradu koji je Kiš opisivao kao „magično mjesto“.

Gojko Božović govorio je o neraskidivoj vezi između Kišovog života i njegove literature, ističući da u njegovom slučaju ta veza nije bila poza, već umjetnička sudbina. Podsjetio je da Kišovo djelo predstavlja snažno svjedočanstvo o najdubljim iskustvima 20. vijeka – o smrti, ratu, Holokaustu, totalitarizmima i sudbini pojedinca, ali i o snazi jezika, stila i istine.

Izložbu prati poseban vizuelni identitet, sa snažnim savremenim izrazom, koji potpisuje Voislav Bulatović, čijom je dizajnerskom vještinom ostvaren sugestivan i estetski upečatljiv ambijent. Kroz precizno oblikovan odnos slike, teksta, svjetla i prostora, izložba ostvaruje snažan sadržajni i emotivni utisak, čineći da publika ne bude samo posmatrač, već aktivni učesnik u Kišovom duhovnom i stvaralačkom univerzumu.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić u svom obraćanju apostrofirao je značaj Kišovog djela, naglasivši kako je Kiš umnogome uticao na njegovo intelektualno i moralno oblikovanje. Zaključio je da Kišova borba protiv zla i banalnosti ostaje trajna obaveza i za današnje vrijeme, simbolično otvorivši izložbu pozdravom „Borisu Davidoviču“, podvlačeći trajnu aktuelnost Kišovog opusa.

Izložba „EX VOTO Danilu Kišu (1935–1989)“ otvorena je u okviru obilježavanja Dana opštine Kotor i biće dostupna publici do kraja februara 2026. godine.

Povodom Dana opštine Kotor JU Kulturni centar ,,Nikole Đurković’ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji s Gimnazijom Kotor organizovali su 28. 11. 2025 godine promociju knjige Nikole Aleksića ,, Moj dida – posljednji nacistički logoraš’’ u amfiteatru Gimnazije. Razgovor s autorom je vodila bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo. Promociji su prisustvovali učenici Gimanazije Kotor u organizaciji profesora Miroslava Kilibarde i bibliotekarke Svetlane Kikanović, kao i učenici IX razreda OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić’’ uz pratnju direktorice Vesne Ivanović.
,,Ove godine obilježava se osamdeseta godišnjica od završetka Drugog svjetskog rata, najrazornijeg sukoba u istoriji čovječanstva, a kako se na Balkanu, Evropi i većem dijelu svijeta dešavaju različite manifestacije (neo)fašizma, smatrali smo da je dragocjeno ispričati ovu priču koja oslikava sav užas i strahote koje fašističke ideologije proizvode’’, istakla je Bajo.
,,Moj dida − posljednji nacistički logoraš" donosi nevjerovatnu priču o Tomislavu Eraku, posljednjem preživjelom hrvatskom logorašu nacističkih logora smrti. Aleksić navodi da kada je pisao knjigu ,,dida je u tom trenutku imao 97 godina i priča je toliko nevjerovatna i ispada na kraju da je zapisana u posljednjem trenutku”. Knjiga ima dokumentarističku vrijednost jer, kako autor ističe: ,,Njemci koji su se suočili sa svojim zločinima imaju fondacije u Dachau i Buchenwaldu koje su jako dobro finansirane, ja im se obratim i kažem ko sam i zašto tražim određene podatke. Potom sam dobio dokumenta iz Buchenwalda, gdje je moj djed boravio skoro dvije godine i iz logora Dachau gdje je boravio neko vrijeme. To je ovom mom istraživanju istorijski dalo težinu i potkrijepilo djedine riječi.” Na kraju je zaključio da, i pored svih stradanja koje je preživio, ,,dida’’ nije mrzio nikoga i da je proživio dug i ispunjen život.

Knjiga je prevedena na engleski i italijanski jezik, a promovisana je u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji.
Nikola Aleksić rođen je u Splitu. Završio je Pravni fakultet. Uz redovni posao međunarodne saradnje u gradskoj upravi Grada Splita, više od dvadeset godina radi kao stručni turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju te kao turistički voditelj po Hrvatskoj i Evropi. Zadnjih desetak godina od uspostavljanja tečaja za vodiče predaje na Visokoj školi ,,Aspira'' u Splitu. Autorski se aktivno bavi muzikom u hard rock/metal bendu. Autor je tri romana : ,,Legionari’’ ,,Djeca utemeljitelja’’ i ,,Djeca carstva’’, kao i ,,Priručnika za operativno-tehničke poslove za turističke vodiče’’.