2016. GODINA
Živko Nikolić: Sreće i ljubavi
Kulturni centar Nikola Đurković je tokom 2016. godine implementirao projekat objavljivanja publikacije Živka Nikolića: Sreće i ljubavi. Publikacija je sufinansirana od strane Ministarstva kulture Crne Gore u okviru programa za sufinansiranje projekata i programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2016. godini.
Smatrajući da sredine koje hoće da se kulturno i civilizacijski razvijaju moraju svoje nasljedstvo da neprekidno preispituju i istražuju, podržali smo projekat Filmske fondacije Živko Nikolić da zajednički objavimo ovu publikaciju. Riječ je o rukopisu umjetnika i režisera Živka Nikolića, starom pedeset godina. Funkcioniše kao cjelovit umjetnički mozaik poezije, proznih crtica, misli i aforizama. Božena Jelušić je u svojoj preporuci Ministarstvu kulture Crne Gore istakla: Poetske crtice i dnevnički zapisi predstavljaju netransponovani odnos reditelja prema literaturi, trenutak kada zapis predstavlja autentičnu književno-umjetničku tvorevinu. Stoga ova poetska građa može biti zanimljiva proučavaocima Živkovog opusa, kao uvid u njegovo umjetničko sazrijevanje, u teme i motive koji su ga u mladosti opsjedali i da ukaže na posredne veze sa njegovim poznatim filmskim okom.
2017. GODINA
Dobrotske pjesmarice
Kulturni centar Nikola Đurković / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u cilju promovisanja književnog stvaralaštva i kulturne baštine Boke i Crne Gore želi da objavi publikaciju Aleksandre Tomović Dobrotske pjesmarice. Autorka nastoji istražiti ne samo književni već i kulturno istorijski značaj dobrotskih pjesmarica. Pjesme dobrotskih pjesmarica za temu uglavnom imaju more i plovidbu. Dobroćani pomorci i njihove žene počinju pisati svoje lirske dnevnike, oponašajući stihove i forme iz evropske književnosti, koje nije poznavala naša narodna književnost. Ovu poeziju čini modernom i umjetničkom individualnost u njenom nastajanju.
U radu su obrađene dvije pjesmarice: pjesmarica Pava B. Kapetanovića koja ima četrnaest pjesama, i pjesmarica Marka B. Ivanovića koja sadrži tri pjesme. Osim njih u radu je obrađeno deset pjesama objavljenih u Poeziji baroka. Analiziran je i dvadeset jedan fragment različitih pjesama, uglavnom nepoznatih dobrotskih autora, koje je Miloš Milošević objavio u djelu Iz prošlosti Boke.
Cilj ove publikacije je skretanje pažnje na značaj dobrotskih pjesmarica, koje, iako još uvijek u rukopisu, ne zaslužuju da budu zaboravljene. Ove pjesmarice su se razvijale paralelno sa umjetničkom baroknom literaturom u Boki Kotorskoj. Iako nemaju izraženu umjetničku vrijednost koju posjeduje visoka barokna literatura, one imaju izuzetnu kulturno istorijsku vrijednost. Dobrotske pjesmarice oslikavaju duh Dobrote i njenih građana u period kada ona postaje i razvija se kao građanska sredina sa svojim osobenostima, kulturološki umnogome drugačijim od ostalih djelova Boke Kotorske.
