JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u četvrtak 25. jula u Atrijumu Kulturnog centra organizuje promociju romana „Pakrac“ nagrađivanog autora Vladana Matijevića. Sa autorom će razgovarati mr Ksenija Rakočević.
Vladan Matijević (1962, Čačak) objavio je knjige: Ne remeteći rasulo (pjesme, 1991), Van kontrole (roman, 1995, nova verzija 2021), R. C. Neminovno (roman, 1997, nova verzija 2017), Samosvođenje (pjesme, 1999), Prilično mrtvi (priče, 2000, Andrićeva nagrada), Pisac izdaleka (roman, 2003, Ninova nagrada), Časovi radosti (roman, 2006), Vrlo malo svetlosti (roman, 2010, nagrade: Meša Selimović, Borisav Stanković i Isidora Sekulić), Memoari, amnezije (eseji, 2012, nagrade: Kočićevo pero i Kočićeva knjiga), Pristaništa (priče, 2014, nagrade: Stevan Sremac i Danko Popović), Susret pod neobičnim okolnostima (roman, 2016), Sloboda govora (roman, 2020) i Pakrac (roman, 2023, Nagrada Beogradski pobednik). Dobitnik je nagrade Ramonda serbika 2019. godine u Nišu za cjelokupno književno djelo i značajan doprinos književnosti i kulturi. Romani su mu prevođeni na engleski, francuski, njemački, španski, italijanski, bugarski i makedonski jezik.

Ksenija Rakočević rođena je 1991. godine u Podgorici. Osnovne studije Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću završila je 2013. godine sa prosječnom ocjenom A. Potom Specijalističke i Magistarske studije sa najvišom ocjenom. Doktorantkinja je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Modulu: Jezik, književnost i kultura (Srpska književnost), kao i na Filološkom fakultetu u Nikšiću, pod mentorstvom prof. dr Tatjane Jovović i prof. dr Marijana Premovića. Zaposlena je na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore kao saradnica u nastavi na predmetima iz književnosti.
Umjetnička je urednica Međunarodnog sajma knjiga u Podgorici od 2021. godine.

Promocija je zakazana za 21 sat.

Gradska biblioteka i čitaonica Kotor nastavila je s promocijom kotorskog bibliotečkog i knjižnog blaga, predstavljajući projekat Utisnuto pamćenje: tragom ćiriličke knjige iz Riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru autora Stanke Janković Pivljanin, doktoranta na Filološkom fakultetu Beogradskog univerziteta i protojereja Nemanje Krivokopića u Biblioteci grada Beograda.
Prisutne je najprije pozdravila direktorka Biblioteke gospođa Jasmina Ninkov, potom se obratila Jasmina Bajo, koordinatorka projekta, podsjećajući na dugu tradiciju biblioteka, pismenosti i knjige u Kotoru i na činjenicu da je kotorska biblioteka najprije objavila knjigu o benediktincima i njihovim skriptorijima, a sada nastavlja s predstavljanjem istorije knjige i pismenosti na ovim prostorima ovim projektom. Naglasila je i da je ovaj projekat podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu.

Protojerej Nemanja Krivokapić, koautor izložbe, podsjetio je na to da je Riznicu osnovao otac Momo Krivokapić 1971. godine i da posjeduje bogatu kolekciju bogoslužbenih predmeta, ikona, odeždi, ali i Arhiv i Biblioteku, s vrijednim knjigama, čija je sistematizacija i obrada u toku.
Stanka Janković Pivljanin, koautorka izložbe i autorka publikacije, istakla je da je istorija pisma, kao i knjige i jezika umnogome odraz ne samo kulturnoistorijskih nego i društvenopolitičkih okolnosti jednog prostora i vremena i da su centri u kojima se štampala ćirilička knjiga ‒ od Krakova, Cetinja, naših manastira, preko Venecije, Kotora, Moskve, Kijeva, Sankt Peterburga, Beča, Lajpciga, Budima, Pančeva do prvih državnih štamparija u Beogradu i na Cetinju ‒ predstavljali ne samo krajnje domete do kojih su stizali napori za pismenošću već i tačke u kojima su se presjecale dominantne kulturološke i političke paradigme. Posebno je istakla značj Kotora i Kotorana u istoriji knjige, od Andrije Paltašića, koji je u Veneciji štampao prve inkunabule još od 1471, preko Jerolima Zagurovića do Frana Andreole, koji je otvorio prvu štampariju u Kotoru 1799. i u njoj štampao Žertvu Avramovu Vićentija Rakića, kao prvu ćiriličku knjigu štampanu na tlu Crne Gore poslije cetinjskog Oktoiha, a prije osnivanja Njegoševe štamparije na Cetinju.
Izložbu je otvorila akademik prof. dr Zlata Bojović, govoreći o istoriji razvoja štampane ćiriličke knjige, njihovoj distribuciji i prepisivanju štampanih knjiga.
Moderator je bila Nataša Ril, kustos Galerije Atrijum.
Posjetioci su mogli da pogledaju i video-zapis sa prikazanim knjigama, kao i da preko QR koda preuzmu publikaciju Utisnuto pamćenje: tragom ćiriličke knjige iz Riznice SPC u Kotoru autorke Stanke Janković Pivljanin.

U Podgorici je od 27. do 29. juna održan XVI Međunarodni književni festival "Odakle zovem" u organizaciji Knjižare "Karver" koji okuplja najznačajnije pisce iz Crne Gore i regiona. 

Na Festivalu je učestvovala i naša Jasmina Bajo koja je u razgovoru sa Sebastijanom Pregeljom i Mihaelom Gašpar predstavila njihovo književno stvaralaštvo.  

U petak 14. juna 2024. god u organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ /Gradske biblioteke i čitaonice Kotor u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra izdavač, urednik, književni kritičar, pjesnik i esejista Gojko Božović održao je predavanje „Biografije i ožiljci“: Kiš, Pekić i Tišma na osnovu svoje istoimene knjige eseja.

 Naredne večeri, pred brojnom publikom u Atrijumu Kulturnog centra održano je književno veče književnika i sudije Apelacionog suda Miodraga Majića. Sa autorom je o temama koje ga zaokupljuju u književnosti, književnom postupku, vanserijskoj popularnosti njegovih romana i priča razgovarao književni kritičar Gojko Božović.