UN-ova organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO od 1996. godine obilježava 23. april kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Ovaj datum simboličan je za svjetsku književnost jer su toga dana 1616. umrli velikani Miguel de Servantes i Vilijem Šekspir. Sama zamisao temelji se na katalonskom običaju da se toga dana uz svaku prodatu knjigu daruje ruža.
U više od stotinu zemalja svijeta proslavlja se ovaj datum uz pomoć onih koji prepoznaju ulogu i vrijednosti knjige, sa ciljem da podstaknu na čitanje sve, a prije svega mlade. Sloboda čitanja, učenja, proučavanje i istraživanje različitih kultura osnovna su čovjekova prava. Knjige, kao djela umjetnosti i nauke, na magičan način otjelotvoruju kreativnu različtost, generišu znanje i doprinose dijalogu.
Istoriju biblioteka prati istorija knjige jer je s potrebom za pisanjem i zapisivanjem nastajala i želja da se napisano sačuva na određenom mjestu. Tako su nastajale biblioteke, mjesta na kojima se organizovano smještao manji ili veći broj zapisa radi njihovog čuvanja i korišćenja. Biblioteke su vitalni dio svakog sistema obrazovanja. Zahvaljujući njima dostupno je vjekovima taloženo znanje.
Transformacija biblioteka nezaustavljiv je proces. One su danas, više nego ikad, zahvaćene talasom dubokih tehnoloških, društvenih i kulturnih promjena. Savremene biblioteke moraju objediniti različite izvore i tehnologije, podjednako u elektronskom i štampanom okruženju. Takve nove, hibridne biblioteke integrisaće pristup svim vrstama izvora, koristeći raznovrsne mogućnosti digitalnih biblioteka. Ukratko mjera njihove uspješnosti biće da korisnicima omoguće pristup i korišćenje informacija koje su im potrebne. Informacija kao jedno od najvažnijih dobara u savremenom svijetu prestaje biti privilegija elite. Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija transformisao je društvo u informaciono društvo. Ako smo se uz to opredijelili i za stvaranje društva znanja moramo prihvatiti da se u središtu sistema vrijednost koje ono sobom nosi, nalazi kultura, knjiga i biblioteka. Smjernice Vijeća Evrope o knjižnoj politici ističu da: „Biblioteke čine neophodnu i nezamjenjivu komponentu kulturne, obrazovne i informacijske infrastrukture jednog društva. Uz to, one predstavljaju nezamjenjiv dio kulturne baštine.“.
Iako bibliotekarstvo i biblioteke predstavljaju dio ukupne kulture našeg društva njihov je položaj i razvoj najčešće na margini društvenog interesovanja. Moramo istaći da je stepen razvoja bibliotekarstva, u bilo kom društvu, ogledalo kulturnog i civilizacijskog stanja zajednice. Bibliotekarstvo treba podići na viši nivo ne samo kvalitetnim kadrovima, nego i većim materijalnim izdvajanjem te osmišljenim planom djelovanja. U suprotnom bibliotekarstvo ostaje zatvoreno unutar sebe. Tako napori za podizanje kvaliteta vlastitog stručnog rada ostaju nedovoljni bez veće društvene pomoći. Sa druge strane, sama bibliotečka struka morala bi učiniti više u svojim nastojanjima za podizanjem ugleda u društvu. Smišljenim planiranjem usluga, za sve slojeve i uzraste korisnika, trebala bi uticati na njihovu predstavu o nužnosti novih sadržaja i izvora informacija.
Udruženje bibliotekara Crne Gore
Povodom 2. aprila Međunarodnog dana dječje knjige koji se obilježava u znak sjećanja na dan rođenja književnika Hansa Kristijana Andersena, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizovala je radionice za najmlađe. U srijedu 4. aprila organizovana je radionica za djecu iz kotorskih vrtića, a u petak, 6. aprila – na engleskom jeziku za učenike četvrtog razreda Osnovne škole „Njegoš“ iz Kotora. Radionice su vodile bibliotekarke Jelena Vukasović i Ivana Roganović.
Boraveći u biblioteci, djeca upoznaju njen rad, ali se namjenski organizuju časovi i predavanja, uz lično i aktivno zalaganje svakog učesnika, razmjenu ličnog iskustva, poštovanje različitosti. U tom smislu su 6. februara učenici šestog razreda Osnovne škole "Njegoš" sa profesoricom engleskog jezika Lidijom Vasić i 7. marta učenici sedmog razreda sa profesoricom engleskog jezika Dalijom Ljutić posjetili biblioteku u okviru lektire koja je predviđena godišnjim planom. Učenici su obišli biblioteku razgovarajući sa bibliotekarkom Ivanom Roganović na engleskom jeziku.
Cilj ovih radinica je da se započne sa praksom kvalitetnog organizovanja slobodnog vremena djece u okviru bibliotečkih sadržaja. Tako je za kraj mjeseca planirano održavanje kreativne radionice (pravljenje figura od kartona) za učenike nižih razreda osnovnih škola.
Povodom 2. aprila, Međunarodnog dana dječije knjige (2. aprila 1805. godine rodjen je Hans Kristijan Andersen, najpoznatiji pisac bajki) Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuje u srijedu 4. aprila u 9.30h u čitaonici, radionicu za djecu iz vrtića Radost i u petak 6.aprila u 12 h radionicu na engleskom jeziku (story time) za učenike četvrtog razreda O.Š. Njegoš.
U susret 2. aprilu 2012. godine, Međunarodnom danu dječije knjige i 23. aprilu Svjetskom danu knjige i autorskih prava, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor je obogatila svoj knjižni fond za sljedeće publikacije:
- Vern, Žil: Petnaestogodišnji kapetan, Podgorica, 2009.
- Andersen, Hans Kristijan: Mala sirena, Podgorica, 2008.
- London, Džek: Priče sa sjevera i juga, Podgorica, 2007.
- Olujić, Grozdana: Glasam za ljubav, Podgorica, 2009.
- Kofer, Oin: Lista želja, Beograd, 2004.
- Andersen, Hans Kristijan: Mala sirena, Podgorica, 2008.
- Stilton, Džeronimo: Istinita priča, Beograd, 2010.
- Stilton, Tea: Moj tajni život, Beograd, 2010.
- Ketrin, Džudi: Samo ne pitaj Alis, Beograd, 2011.
- Iliopulos, Vangelis: Zavrti unazad, Beograd, 2011.
- Jang, Vilijem: Koliba, Beograd, 2010.
- Kobein, Harlan: Uhvaćen, Beograd, 2011.
- Vargas, Ljosa Mario: Povest o Majti, Beograd, 2011.
- Vargas, Ljosa Mario: Razgovor u katedrali, Beograd, 2011.
- Parsnos, Toni: Ljudi i dečaci, Beograd, 2010.
- Safon Karlo Ruis: Igra anđela, Beograd, 2008.
- Dedić-Milivojić, Vesna: Sunce meni, sunce tebi, Beograd, 2011.
- Bobić, Mojsilović Mirjana: Gospodin pogrešni, Beograd, 2010.
U petak, 23. marta 2012. godine, učenici šestih razreda Osnovne škole "Narodni heroj Savo Ilić" iz Dobrote posjetili su Gradsku biblioteku. U skladu sa njihoviim uzrastom, opisan im je način rada u biblioteci. Prilikom boravka u Čitaonici, učenici su upoznati sa značajem i sadržajem Zavičajne zbirke i načinom njenog obnavljanja. Najveću pažnju im je privukao kutak sa publikacijama namijenjenih njihovom uzrastu, poput romana o Hari Poteru, škotske književnice Džoan Ketlin Rouling, zatim knjige iz serijala o Adrijanu Molu, roman Galeb Džonatan Livingston, Ričarda Baha i sl.