NAJAVLJUJEMO:

I Z  K U L T U R N E  I S T O R I J E 

K O T O R A

P R O G R A M:

Kotorski karneval – od obreda do spektakla, Stanka Janković Pivljanin

Karneval, kao društvena manifestacija i vid masovne, popularne kulture i danas je veoma popularan, štaviše kao turistička atrakcija i manifestacija u usponu. Međutim, po svojim strukturalnim i semantičkim odlikama karneval je složen folklorni i kulturološki fenomen,koji u svom viševjekovnom trajanju čuva mnogo toga mitskog i folklornog, ali je, sa druge strane, i odraz društveno-političkih prilika sredine u kojoj se održava, što ga čini uvijek svježim i aktuelnim. Polazeći od statusa koji karneval ima u današnjem društvu,prateći njegov razvoj od paganskih obreda, preko hrišćanskog karnevala do savremenog spektakla, pokušaćemo da pokažemo kako se tokom istorije mijenjao njegov karakter i društvena funkcija. Posebno ćemo se osvrnuti na dugu tradiciju kotorskih karnevalskih svečanosti i njenih pratećih manifestacija,prisustvo i uticaje stranih kultura, prije svega romanskih, pokazujući kako je tradicija karnevala u Kotoru u tijesnoj vezi sa njegovom kulturnom istorijom koju, na neki način, i određuje.

Zaboravljene dobrotske pjesmarice , Aleksandra Tomović

Dobrotske pjesmarice nastale su u Dobroti tokom XVII, XVIII i XIX vijeka pod uticajem evropske barokne književnosti. One predstavljaju prelaz od narodne ka umjetničkoj poeziji. Pisane su narodnim jezikom, na tadašnjem dobrotskom dijalektu. Pjesme dobrotskih pjesmarica za temu uglavnom imaju more i plovidbu. To je ono što ovu poeziju čini originalnom i jasno određuje mjesto i okolnosti u kojima je nastajala, kao i autore koji su je stvarali. Značaj ovih pjesmarica je u tome što one posjeduju sve odlike građanske poezije, a samim tim potvrđuju da je i Dobrota u tom periodu bila građanska sredina, a ne samo ruralno naselje. Dobrotskih pjesmarica nema mnogo i sve se čuvaju u rukopisu. Zato treba skrenuti pažnju na ovu poeziju dobrotskih pomoraca, koja, iako nema izraženu umjetničku vrijednost, ima izuzetan kulturno istorijski značaj.

                                               Srijeda, 18.12. 2013. u 19 h Galerija Solidarnosti