Predsjednik Islamskog kulturnog centra, gospodin Džihad Ramović uručio je donaciju od 30 publikacija tokom jučerašnje posjete Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor. Bibliotečki fond je obogaćen sljedećim naslovima religiozno - istorijske tematike:
1.Tefsir - komentar Kurana...Ibn Kesir
2.Čovjek kojega treba voljeti (životopis Muhameda a.s.) Ebu Bekr El Džezairi
3.Upoznaj Poslanika u nekoliko minuta dr Naser Ez Zehrani
4.Temelji islamskog vjerovanja Muhamed b. Salih El Usejmin
5.Kazivanja o Vjerovjesnicima - Hafiz Ibn Kesir
6.Ko je bio Isus-Isa a.s. dr Nađi L. Arfađ
7.Otklanjanje sumnji u vezi Islama - Muhamed b.Abdulhaj El Abdulhaj
8.Bošnjački običaji u svijetlu Suneta - Hajrudin Balić
9.Postoji li prava vjera – dr Bilal Filips
10.Smak svijeta ,veliki i mali predznaci Sudnjeg dana – dr Muhamed B.Abdurahman El Arifi
11.Kršćansko muslimanski dijalog H.M.Baagil M.D. preveo Ragib Kadribegović
12.Islamski bonton – dr Šefik Kurdić
13.Svojstva Poslanikovog s.a.w.s. namaza od abdesta do zikra – dr Safet Kuduzović
14.Ispravna Božija vjera – dr Bilal Filips
15.Vjera za sva vremena – dr Zakir Naik
16.Islam u centru pažnje – dr Zakir Naik
17.100 svetskih velikana o islamu – Samir Bikić
18.Ilustrovani prikaz islamske civilizacije kroz ličnost Poslanika Muhameda a.s. - Prevod Nedim Haračić
19.Kuran sa prevodom na bosanski jezik sa kratkim komentarom - prof. Muhamed Mehanović
20.Svi Božiji Poslanici – ista poruka – dr Nađi L.Arfa
21.Oživljavanje Isusovih učenja u islamu - 20 napuštenih Bibliskih učenja koja su oživljena u islamu Madžid b.Sulejman er.Ressi
22.K'uran nenadmašni fenomen - Caner Taslaman
23.Vodič za muslimansku porodicu - enciklopedija pitanja i odgovora – dr Safet Kuduzović
24.Šije i haridžije – dr Alija Muhamed es Sallabi
25.K'uran - prevod na ruskom jeziku – preveo: Kuleva Elbmira
26.Temelji islamkog vjerovanja - prevod na ruskom
27.Hadisi,izreke i pouke Poslanika Muhameda a.s. – prevod na ruskom
28.K'uran - prevod na albanski jezik
29.Komplet pet knjiga na albanskom jeziku - Vjerovanje,Hadisi,propisi,pouke i zbirka molitvi
30.K'uran - prevod na romskom jeziku.
Promocija romana „Arzamas" autorke Ivane Dimić, dobitnice NIN-ove nagrade za 2016. godinu, održana je 18. jula u kotorskom kinu "Boka"u organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradske biblioteke i čitaonice.
Prisutne je ispred organizatora pozdravila rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Marija Starčević.
Sa Ivanom Dimić o ovom romanu, koji šalje poruku da je ljubav najsnažnija sila koja osmišljava život, razgovarala je Vanja Gavrovski iz izdavačke kuće "Laguna", koja je i objavila ovaj roman.
„Arzamas” je djelo o odnosu majke i kćeri, sa uporištem u autorkinoj devetogodišnjoj brizi o dementnoj majci, a kako autorka ističe, sedam godina je tu neveselu realnost transponovala „prvo u obilje dramskih dijaloga, a zatim u ovaj žanrovski neuhvatljiv roman“. Pri tome, ukazala je da je imala vrlo težak zadatak da, kao pisac u izuzetno osetljivoj temi, ne upadne u sentimentalnost.Autorka naglašava da je knjiga podijeljena na dva dijela. "Sve je u fragmentima koji se smjenjuju sukcesivno, dijaloški i prozni fragmenti. Dijaloški fragmenti se tiču banalne realnosti, a prozni se tiču metafizičkog promišljanja.“
Podsjetimo, Ivana Dimić je diplomirana dramaturškinja i autorka brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Prevodi sa engleskog i francuskog jezika. Članica je Srpskog književnog društva od 2001. godine, a od 2005.ima status istaknute umjetnice.
Objavila je knjige priča: Crna zelen, Mahorka, Mastilo i muž, Uzimanje vremena, Ima li koga?, Popis imovine i 2016. godine roman „Arzamas“.
Promocija romana Arzamas autorke Ivane Dimić, dobitnice NIN-ove nagrade za 2016. godinu, biće održana u kotorskom kinu Boka u Starom gradu u utorak 18. jula, u 21 sat.
Organizator je JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica.
Ivana Dimić, diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umjetnika.
Objavila je knjige priča: Crna zelen, Mahorka, mastilo i muž, Uzimanje vremena, Ima li koga?, Popis imovine i 2016. godine roman Arzamas.
Izvedene drame: Pred ogledalom (Atelje 212, 1986), Pepeljuga (Malo pozorište „Duško Radović", 1989), Beli ugao (objavljena u časopisu Književnost 1998), Golje (Pozorište na Terazijama, 2001), Zmajovini pangalozi (Pozorište „Boško Buha", 2007).
Živi i radi u Beogradu.
U najnovijem broju Glasnika Narodne biblioteke Radosav Ljumović iz Podgorice objavljeni su stručni radovi više bibliotekarke Jasmine Bajo: Inovativni digitalni servisi u narodnim bibliotekama i bibliotekarke Jelene Vukasović: Knjiga bez tajni – pravimo knjigu.
Na prepunoj Pjaci od kina sinoć je predstavljena knjiga „Bokeški humor“ priređivača Nikole Malovića a u izdanju novske Knjižare So. Poštovaoci pisane riječi i humora uživali su slušajući viceve i dogodovštine iz brojnih bokeških kužina.
Knjiga “Bokeški humor” puna je urnebesnog plavo-bijelog humora, jedina slične vrste jer nudi koncentrat kojim u svakoj situaciji možemo poentirati u društvu i biti popularni tokom dugog niza godina. Ako postoji udžbenik za specijalizaciju iz vica, ili za uznapredovale stendap komičare, onda je ovo ta knjiga! Pronaći ćemo u njoj mnoge mentalitetske osobine Bokelja, ali i mnoštvo tipiziranih, svevremenskih likova: turiste, sveštenike; Srbe, Hrvate, Bosance i Crnogorce; plavuše, ludake, policajce, političare i prostitutke, konobare, ljubavnike, pijance, kriminalce, supružnike, carinike, bolesnike, studente, pomorce, kapetane … no i zmije, ajkule, zlatne ribice, bakalare, i kotorske mačke…
“Trudio sam se u periodu od godine i po da napravim antologiju bokeljskog humora. Da sakupim najbolje viceve, bokeljizujem ih i stavim u bokeljske situacije. Da ne bi bio zapostavljen ni onaj dio stvarnog života, u zadnjem djelu knjige su antologijske situacije iz najboljih anegdota do kojih sam mogao da dođem", naveo je Malović.
O humoru u Boki govorili su još: Jovica Martinović, Ilko Marović, Đorđije Radonjić, Vlasta Mandić i Dragan Sklender Pele.
Organizator promocije bio je Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor.