Kulturni centar Nikola Đurković Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica, povodom Svjetskog dana dječije knjige, organizuju u srijedu 4. aprila u Kinu Boka sa početkom u 11 sati promociju ekološkog romana za djecu Čudesni svijet puha Đorđa i edukativnu radionicu Priroda, djeca, mašta – učimo uz puha Đorđa autora Žarka Vučinića.
Knjiga Čudesni svijet puha Đorđa je savremena ekološka bajka za djecu u kojoj je na originalan način utkana ljubav prema bisernoj rijeci Tari i Prošćenskim planinama - mističnom predjelu okupanom rajskim bojama, legendama predaka i iskonskom životu gorštaka. Knjigu je ilustrovala Ivana Vujošević, a objavljena je u izdanju Izdavačke kuće Gligorije Dijak u Podgorici 2016. godine.
Nakon uspjeha ove knjige, prošle godine je izašao i nastavak avantura vragolastog puha, knjiga Puh Đorđe i duhovi triftara za koju je Vučinić dobio nagradu za najbolju knjigu u 2017. godini od Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade.
Žarko Vučinić je član Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i omladinu i Književnog kluba Grlica. Živi i radi u Podgorici.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica obilježila je Svjetski dan poezije 21. marta 2018. godine. Manifestacija pod sloganom „Sad je doba boja i južnog vetra u listanju žurnom“ (Ivan V. Lalić) okupila je učenike kotorskih osnovnih i srednjih škola, kao i djecu iz vrtića „Radost“ sa Tabačine.
Milja Sladoja, Filip Lompar, Danica Matanović i Teodora Radulović su otvorili ovu manifestaciju i recitovali pjesme koje su naučili u vrtiću. Njihovo smjelo recitovanje i spontano ponašanje na sceni ohrabrilo je i ostale učesnike koji su zatim čitali svoju poeziju. Dvadeset tri učesnika recitovalo je svoje autorske pjesme različitih tema. Nakon njih publici su se predstavili učenici koji su recitovali pjesme poznatih svjetskih autora. Od ukupno sedamdeset sedam učesnika ove manifastacije treba naročito pohvaliti one koji su recitovali poeziju na ruskom, engleskom, španskom, njemačkom i francuskom jeziku. Oni su svojim recitovanjem donijeli dah svjetske književnosti na sceni Kina „Boka“.
U muzičkom dijelu programa nastupila je mlada kotorska grupa G#, koju čine gimnazijalci Gojko Daković, Isidora Nikolić i Sonja Tešović. Oni su odsvirali numeru „Ako tražiš nekoga,“ Prljavog kazališta, „Knocking on heavens door“ Boba Dylana i „Sweet child of mine“ Guns n Roses-a.
Program je vodila Andrea Marić, učenica 3-3 razreda Gimnazije Kotor.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor obilježiće Svjetski dan poezije u srijedu 21. marta u 13 sati u Kinu "Boka" pod sloganom Sad je doba boja i južnog vetra u listanju žurnom (Ivan V. Lalić).
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor četvrtu godinu zaredom organizuje javni čas na kojem učenici osnovnih i srednjih škola, kao i djeca iz vrtića sa teritorije opštine Kotor recituju autorsku i poeziju poznatih autora.
U muzičkom dijelu programa nastupiće kotorski bend GIS kojeg čine Gojko Daković, Isidora Nikolić i Sonja Tešović.
Svjetski dan poezije 21. mart ustanovljen je od strane Uneska 1999. godine u cilju promocije čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poezije širom svijeta.
DANAS SE OBILJEŽAVA SVJETSKI DAN POEZIJE. POSJETITE NAS I POSUDITE NEKU ZBIRKU POEZIJE.
Predavanje Kulturna diplomatija i biblioteke održala je Beba Stanković, viša bibliotekarka u Narodnoj biblioteci Srbije, 16.03. 2018. godine u Nacionalnoj biblioteci Đurđe Crnojević na Cetinju.
Najstarija definicija kaže: Kulturna diplomatija je direktan i trajan kontakt među narodima različitih nacija, osmišljen da pomogne u stvaranju bolje klime međunarodnog poverenja i razumevanja u kojima mogu da funkcionišu zvanični odnosi (1959, Stejt dipartment). Ona je istakla činjenicu da se na poslovima kulture može postići mnogo, kako u međunarodnoj zajednici, tako i u lokalnoj sredini u kojoj živimo i radimo. Biblioteke moraju biti prepoznate kao vitalni partneri u zajednici i kao tzv. treća sigurna mjesta. Zatim je naglasila: Kulturna diplomatija nije isključivo međunarodna aktivnost, već se njome bavimo i u svojoj sredini, gradu, a zatim se okrećemo državi i regionu. Ono što kulturne aktivnosti, festivali i ustanove mogu da postignu kao faktori međunarodne saradnje, ne mogu čak ni vješti političari. Tako da treba pažnju posebno treba posvetiti ovom polju djelovanja, u kojem su bibliotetke, pored svih ustanova kulture, nezaobilazne. Stoga, biblioteke, posebno javne, moraju da iskoriste sljedeće kriterijume: vidljivost, dostupnost, raznovrsni servisi, multimedijalnost, ubjeđivačke strategije, čija priča pobjeđuje, orijentacija ka korisniku, paradoks (ne)postojanja. Biblioteke tada postaju informacioni centri i mjesta u kojima se jača civilno društvo, u kojima se sarađuje sa ustanovama različitog tipa, mjesta u kojima se osjećate sigurno.
Na kraju je navela pozitivne primjere: nagrađene projekte Biblioteke grada Beograda Tramvaj zvani želja (2007) i Novčići (2011), zatim Biblioteka ++(2014)biblioteke u Ćupriji i AgrolibJa, biblioteke Radoslav Nikčević iz Jagodine.
Ovom veoma inspirativnom predavanju prisustvovale su Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
