Promocija knjige aforizama Sinje more i kapljica vode, autora Jovana Erakovića održaće se u kotorskom Kinu Boka, u utorak, 16. maja 2017. godine sa početkom u 20 sati. Učestvuju: Radomir Uljarević, Miladin Joksimović, Dragan Koprivica i autor.
“ Priča zelene strane “ je novi muzičko - dokumentarni film Bola Boškovića, renomiranog crnogorskog kompozitora i autora filmova o Crnoj Gori. Film je inspirisan stihovima istoimene knjige poema, kotorske spisateljice i književnice Vesne Vičević. Stihove u filmu govori Blagota Eraković. Ovaj projekat simboliše sinteza originalne ambijentalne muzike, stihova i art landinga, landscapea, koju karakteriše zajednička inspitacija – istorija i prirodne ljepote Crne Gore. Namjenska muzika koja koja je rađena za film “Priča zelene strane" sastoji se od četiri kompozicije : “Balkanska carica“, ”Noć skuplja vijeka“, ”Lesendro“ i ”Starčeva gorica“, a koju, kao i scenario i režiju, potpisuje autor Bole Bošković.
“ …U mnogim djelima koje je do sada uradio naš poznai kompozitor i filmski stvaralac Bole Bošković, svakako se izdvaja i film “ Priča zelene strane“. Boškovićeva dosadašnja djelatnost uglavnom je bila jedna likovno – muzičko – sinastetička inspiracija Crne Gore, koju je ovaj, po svemu izuzetni stvaralac doveo do granice savršenstva i nečega što se u širim prostorima prepoznaje kao izuzetna stvaralačka vrijednost. Njegova inspiracija poemom “ Priča Zelene Strane “ poznate i priznate intelektualke, Vesne Vičević, u ovom projektu je zaživjela punom svojom snagom, bez obzira na to što se Vičevićka ipak u poznim godinama oglasila kao pjesnik. Kroz Boškovićev film, stvaralaštvo Vesne Vičević se može okarakterisati stihom poznatog pjesnika“ progovoriću na leđa ako mi usta zapuše krpom, o šumo gusta“. Boškovićevo filmsko djelo “Priča zelene strane“ je nešto što se do sada nije pojavljivalo na crnogorskoj javnoj scenii i predstavlja veličanstven spoj muzičkih,filmskih i poetskih virjednosti kojima se definiše Crna Gora “ …ističe Blagota Eraković.
Zaposleni iz Kulturnog centra ''Nikola Đurković'' i Gradske biblioteke i čitaonice Kotor su 08. 05. 2017. godine posjetile XII Međunarodni sajam knjiga u Podgorici na kome je zemlja gost bila Rumunija, a svoja izdanja crnogorskoj čitalačkoj publici predstavilo je više od stotinu izlagača.
Na Sajmu je značajan dio programa bio posvećen i obrazovanju, pa su tako svim budućim srednjoškolcima bili predstavljeni programi nekoliko crnogorskih srednjih škola, organizovane su i radionice.
Bibliotečki fond smo obogatili sa sedamdesetak najaktuelnijh naslova, kao što su novi naslovi domaćih i regionalnih autora: Ivane Dimić, Zuvdije Hodžića, Balše Brković, Aleksandra Bečanovića, Dragana Velikića, Dušana Miklja, Vladimira Bajca, Vuleta Žurića, Srđana Dragojevića, Muharema Bazdulja. Zatim, tu su i naslovi Klaudio Margisa, Frederika Begbedea, Mišela Uelbeka, Čarsla Bukovskog, Džona Fantea, Irvina Jaloma, Donata Karizija, Salmana Ruždija, Milana Kundere, Tomasa Bernharda, Marija Vargasa Ljose, Harukija Murakamija....
Publici su se predstavili i najznačajniji autori iz zemlje i okruženja: Ivana Dimić, Damir Karakaš, Lena Ruth Stefanović, Vladimir Tabašević, Nataša Nelević, Gojko Božović, Rajko Grlić, Ante Tomić, Ilija Đurović, Slađana Kavarić, Balša Brković, Srđan V. Tešin, Jelica Greganović, Mirjana Bobić Mojsilović, Ljubica Arsić, Ivana Kuzmanović, Marko Tomaš, Aleksandar Bečanović.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u saradnji sa Osnovnom školom "Narodni heroj Savo Ilić" iz Dobrote je organizovala radionicu za učenike trećih razreda. Djeca su sa učiteljicama Biljanom Borozan, Arnelom Kujović i Jelenom Kuč posjetila našu biblioteku i tom prilikom naučila koliko je važan svaki segment knjige (naslovna strana, impresum, sadržaj, predgovor, tekst, registar, pogovor). Bibliotekarka Jelena Vukasović i viša bibliotekarka Jasmina Bajo polaznicima radionice pokazale su kako da uz pomoć sadržaja i registra pojmova traže odgovore na zadana pitanja. Tako su djeca proučavala enciklopedije, atlase i rječnike, te vrlo brzo i vješto pronalazila zadate pojmove. U malim grupama naši drugari su istraživali, bilježili, raspravljali. Cilj da se polaznici radionice podstaknu na čitanje sa razumijevanjem, istraživanje, te kreativno izražavanje u potpunosti je postignut. Dvije radionice su održane 27. i 28. aprila 2017. godine a treća je planirana za 3. maj.
Slike sa radionice možete pogledati u Kutku za djecu, pod naslovom Mali istraživači u Gradskoj biblioteci.
U sali kotorskog Kina „Boka“, u organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradske biblioteke i čitaonice a povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava u ponedjeljak 24. aprila, prof. dr Sonja Tomović-Šundić održala je predavanje „Njegoševo shvatanje poezije i umjetnosti“.
“Njegošev Bog je pjesnik ili umjetnik. On u svojim djelima razvija osobenu estetičku refleksiju, za nju ima veoma razvijen smisao i pripada onom tipu gdje su Hesiod i Mahabharata. Onom starom teogonijskom i kosmogonijskom tipu pjesnika gdje se kroz pjesništvo govori o smislu postojanja, čovjekovog života, pravilima i zakonima ljudskog postojanja, o porijeklu, kraju, budućnosti čovjekovoj...”
"Njegoš je sam za sebe rekao da je vladar među varvarima i da je varvarin među vladarima, a mi bismo u stvari mogli reći da je on pjesnik među vladarima, vladar među pjesnicima. Jedan veoma rijedak spoj da se u jednoj ličnosti saberu toliki fizički i duhovni darovi…”
U izdanju Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” iz Podgorice nedavno je objavljena knjiga Njegoševa filozofija čovjeka Sonje Tomović-Šundić. Za knjigu koju je posvetila svom ocu, Slobodanu Tomoviću, autorka kaže da je nastala kao plod višegodišnjih istraživanja pjesnikovog kompleksnog književnog djela. “ U suštini njegova poezija pruža osnov za rekonstruisanje ideje o čovjeku, i možemo je shvatiti kao prvorazrednu antropologiju. Glavne ideje Njegoševe antropologije nastojala sam da uklopim sa značajnijim idejama evropske filozofije, pokazujući na taj način njegovo visoko mjesto u okvirima evropske kulture i njenim filozofskim pojmovima.”
Ove godine obilježava se i značajni jubilej, 170 godina od prvog izdanja Gorskog vijenca (Beč, 1847).
