Pomorski muzej Crne Gore, 29. 09. 2020. godine
U susret Dječijoj nedelji, a povodom Dana evropske baštine 2020, koji se organizuju na temu ,,Baština i obrazovanje'', JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Pomorskim muzejom Crne Gore iz Kotora, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizuju u utorak i srijedu, 29. i 30. septembra zabavno-edukativnu manifestaciju „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu“ .
U Pomorskom muzeju Crne Gore u utorak 29. 09. 2020. u 11 sati bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović, viša bibliotekarka Danijela Nikčević i dokumentaristkinja Dijana Đurašković govoriće djeci o romanu ,,Mali pirat’’ Anta Staničića i o istorijskom liku, poznatom turskom osvajaču i piratu Hajrudinu Barbarosi.
Pokazna radionica o izradi drvenih barki u Boki Kotorskoj održaće se u srijedu 30. 09. 2020. Brodić iz Parka slobode kreće u 10:30 sati do radionice profesora Srednje pomorske škole Vitomira Vujovića na Prčanju i predsjednika NVO ,,Kamelija’’ Romea Mihovića u Stolivu.
Zainteresovana djeca uzrasta od 9 do 12 godina mogu se prijaviti za učešće na radionicama do 28. 09. 2020. godine u 14 sati na mejlove: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i na fb strani Gradske biblioteke i čitaonice Kotor https://www.facebook.com/bibliotekakotor. Broj mjesta je ograničen u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i NKT-a.
Nova knjiga Željka Brguljana "Priče sa Prčanja" je upravo objavljena. Autor je do sada Boku, njenu povijest, pomorstvo, kulturnu baštinu otkrivao nizom knjiga i priloga u stručnim časopisima, a likovno interpretirao originalnim kolažima. Ovaj put nam se Željko Brguljan predstavlja kao pripovjedač sa knjigom posvećenom rodnom mjestu i njegovim žiteljima.
To je knjiga sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta.
Izdavač je Ogranak Matice Hrvatske u Boki kotorskoj, a suizdavač autor. Predgovor je iz pera akademika Tonka Maroevića. Knjiga je džepnog formata, na 200 strana, bogato ilustrovana starim fotografijama Prčanja i njegovih stanovnika. Izgled je osmislio grafički dizajner iz Zagreba Mario Aničić, a štampa Gud-co Peras.
Zbog zdravstvene situacije, promocija knjige se, za sada, odlaže, ali zainteresovani je mogu kupiti u kancelariji HGI u Starom gradu Kotoru, po cijeni od 20 eura.
U organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor / Gradskom bibliotekom i čitaonicom održava se ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 ̶ posljedice i oporavak nakon Covida – 19. Peta tribina na temu ,,Mentalno zdravlje ̶ prioritet" održana je u petak, 4. septembra u Parku slobode.
Na tribini su učestvovale: Maruška Drašković, psihološkinja i psihoterapeutkinja, Marina Roganović, neuropsihijatrica, Lidija Begović, psihološkinja i Zorana Milošević, arhitektica predstavnica NVO ,,Umjetnost življenja Crne Gore’’.
U ime Opštine Kotor, prisutne je pozdravila Marina Dulović, sekretarka Sektretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Uz zahvalnost učesnicama i partnetrima na projektu, sekretarka je istakla da se organizatori rukovode profesionalnošću i nastoje da govornici budu oni koji znaju da odgovore na aktuelne teme. Smatra da je važno da naučimo razgovarati o prošlim događajima i pojavama, koje su nam stihijski nailazile, kako bi doprinijeli boljem odgovoru u budućnosti.
Psihološkinja Lidija Begović upoznala je prisutne sa pojmom mentalnog zdravlja kao ,,stanjem ravnoteže na psihološkom, emocionalnom nivou, osjećanja zadovoljstva i sreće i optimalne funkcionalnosti čovjeka”. Ona je istakla podatke istraživanja Gordona Tejlora, kliničkog psihologa i autora knjige ,,Psihologija COVID-a” koji je našao da nakon svih pandemija i epidemija 40% ispitanika pokazalo simptome anksioznosti, paničnog straha, raznih vrsta razdražljivosti, agresivnosti i post traumatskog stresnog sindroma. Smatra da su ovi nalazi indikativni da ima prostora za djelovanje struke, makar u smislu ojačavanja ličnosti i jačanja frustracione tolerancije koja bi pripremala pojedinca na rizične situacije.
Maruška Drašković, psihološkinja i psihoterapeutkinja poručila je da se ,,mentalno zdravlje čuva time što ćemo misliti šta se dešava u ovom trenutku našeg života i šta najbolje iz ovog trenutka mi možemo uzeti". Kada se uzme u obzir sve po čemu je 2020 očigledno drugačija u cijelom svijetu, Drašković smatra da je vidljivo koliko je sve promjenljivo i koliko se ništa ne može uhvatiti, i ničim se ne može vladati i da je život toliko promjenljiv da stalno moramo koristiti svoje sposoobnosti prilagođavanja – koja je ljudska najvrijednija sposobnost u životu. Sposobnost da se prilagođavamo, da prihvatimo ono što dolazi i da vidimo kako se mi možemo prilagoditi tome. U ovom je snaga našeg mentalnog zdravlja, zaključila je Drašković.
Doktorica Roganović je naglasila da svaka zarazna bolest sa sobom nosi dvije karakteristike, a to su osjećaj nesigurnosti i nemogućnosti kontrole situacije, a da je specifičnost COVID-a u tome što nam je nepoznat i nepredvidljiv. Slaže se da je prilagođavanje važno, ali i da sve zavisi od individue jer ne reagujemo svi jednako i smatra da mora doći do promjene ponašanja u skladu sa mjerama prevencije. Mišljenja je da će ova situacija svakako narušila mentalno zdravlje kod mnogih što je i očćekivano, ali da je stigma ono što ih spriječava da se obrate za pomoć stručnjacima. Indikativno je da je u vrijeme pandemije došlo do povećanog uzimanja alkohola, samomedikacije i slučnog u cilju smanjenja straha i anksioznosti, ali i depresije. Njen savjet je da se ljudi bave svojim zdravljem na svim nivoima – od ishrane, fizičke aktivnosti, hobija, sadržaja kojima se okružujemo do kvalitetnog sna.
Zorana Milošević, arhitektica i predstavnica NVO ,,Umjetnost življenja Crne Gore’’ navela je istraživanje UNICEF-a koje ukazuje na to da velika većina ljudi ima iste potrebe i iste ciljeve, i da pored toga to je najveće polje konflikta. Takođe, pomenula je alarmantni porast suicida kod mladih.Ona ističe da postoje 4 nivoa zdravlja po SZO – fizički, emocionalni, mentalni i duhovni, i za svaki od njih svakodnevno dobijamo bezbroj recepata i načina kako se radi na njima, ali mi nismo spremnni da ih prihvatimo i primjenimo te recepte. Milošević je uvjerena da je pravi put kojim se može odgovoriti na ove izazove – put samorazvoja.
Učesnice i prisutni su bili saglasni da je mentalno zdravlje sklono ne samo uticajima unutar nas, već i onim ekomnomskim, političkim, društvenim uticajima. Smatraju da ćemo tek u budućnosti vidjeti posljedice pandemije na mentalno zdravlje i da na ovo treba reagovati na obuhvatan način na nivou države, kao i kroz osješćivanje javnosti kako bi se stigma prema mentalnom zdravlju umanjila.
Moderatorka ove tribine bila je bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo
