Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor/Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 - posljedice i oporavak nakon Covida - 19". Riječ je o projektu koji će se sprovoditi tokom ljeta, svakog drugog petka u 12 sati na različitim lokacijama kotorskog Starog grada.
Prva tribina održaće se 19. juna u 12 sati na terasi Pomorskog muzeja. Učešće će uzeti predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović, dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević i direktor Luke Kotor Marko Radulović. Moderator će za prvi dio ovog ciklusa biti bibliotekarka Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.
Cilj projekta je osvrt na stanje u društvu izazvano pojavom epidemiološke krize, analiza trenutne situacije i saniranje posljedica u svim oblastima društvenog života i stvaranja. Planirano je da u petnaestominutnim izlaganjima na interesantne teme iz različitih sfera uzmu učešće ugledni i
kompetentni građani Kotora − predstavnici ustanova, organizacija, festivala, NVO sektora. Razgovaraće se na temu ekonomije, kulture, sporta, preduzetništva, turizma, obrazovanja...
Vjerujemo da će nakon održavanja nastave preko interneta, aplikacija za video konferencije, nemogućnosti odlaska na posao za veći broj zaposlenih, totalnog prekida kulturnih i sportskih aktivnosti i programa uživo, ovaj projekat biti svojevrsna novina u Kulturnom kotorskom ljetu koje je na samom početku. Cilj je da uključimo što više naših građana, promišljamo kako i šta treba učiniti da zajedno izađemo što bezbolnije iz krize i problema u kojima se našao cijeli svijet, a koji nije zaobišao ni Kotor.
Kulturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica i Udruženje za promociju sinologije Kotor organizatori edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'', kao i sve kulturne institucije u Crnoj Gori su u proteklom periodu svoje aktivnosti sprovodili preko svoje FB stranice, web sajta i instagrama Kulturnog centra.
S obzirom na to da u periodu poštovanja kućne izolacije nije postojala mogućnost održavanja radionica, za kraj trećeg ciklusa edukativno-kreativnih radionica ,Kineski kroz igru'' organizatori su osmislili virtuelnu izložbu radova i izvedbi polaznika-osnovaca iz Kotora. U toku aprila i maja, naši polaznici iskazali su svoju kreativnost radovima na različite teme, počev od obilježavanja Dana kineskog jezika Ujedinjenih Nacija, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, predstojećeg Festivala zmajevih brodova, radovima sa motivom zmaja, pande kao i na ostale teme u vezi sa kineskim jezikom i kulturom.
Za početak, uživali smo u video lekciji koju je pripremila polaznica edukativno-kreativne radionice ,,Kineski kroz igru'' Andrea Obradović iz JU O.Š. 'Njegoš' Kotor, odjeljenje I/1 koja se za vrijeme kućne izolacije potrudila da nas upozna sa osnovnim pozdravima u kineskom jeziku, kineskim karakterima pomoću kojih se ove riječi zapisuju uz objašnjenje upotrebe tonova u ovom jeziku.
Nakon toga uslijedili su radovi Lidije Vičić iz JU O.Š. ,,Njegoš'' Kotor, odjeljenje III/1, Kaline Ane Kostadinović iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2, Bata Katharosa iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2, Vasilija Stjepčevića iz JU O.Š. ,,Narodni Heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje I1, Nikolasa Katharosa iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje V/2 i Vukana Stjepčevića iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje VI/1.
,,Kineski kroz igru'' podrazumijeva i održavanje tematskih radionica iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i kulture i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u Kini. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog, a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
U tom smislu, radove naših polaznika pratili su tekstovi edukativnog karaktera u skladu sa temom koji su imali za cilj najmlađima približe značaj i simboliku naslikanih motiva i kakvo uporište obilježavanje određenih datuma ima u kineskoj kulturi.
Izložbu možete pogledati na fb stranici Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Radom sa motivom pande (pojednostavljeni karakteri: 熊猫, piyin: xióng māo) koji je pripremila polaznica edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru" Kalina Ana Kostadinović iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2, zatvorićemo virtuelnu izložbu posvećenu kineskom jeziku i kulturi,u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor.
,,Kineski kroz igru" podrazumijeva i održavanje tematskih radionica iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i kulture i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u kineskoj kulturi. Pande su postale simbol Kine i zaista su značajne za kinesku kulturu. U očima Kineza, pande su poput ratnika zbog kvaliteta koje posjeduju. Pande mogu pronaći hranu za sebe, popeti se na drveće i izdržati ekstremno hladne temperature. Čak je rečeno da su pande jake kao tigrovi. Pored toga što simbolizuje snagu, panda takođe simbolizuje mir i prijateljstvo, jer ima nježan temperament i nije poznata po napadima na druge. Takođe, crno-bijela boja pande vidi se kao fizički prikaz Yin 阴 i Yang 阳 principa ☯️ odnosno kako ravnoteža između njih dovodi do sklada i mira. Mnoga literarna dela uključuju pandu. Vjeruje se da ova životinja takođe ima moć za borbu protiv zlih duhova. Iz tog razloga su vijesti o rođenju pandi za Kineze zaista uzbudljive, jer je panda značajna kako u kineskoj istoriji tako i u kulturi. Džinovska panda (kineski: 大熊猫，piyin:dà xióng māo)je medvjed koji je rodom iz južne centralne Kine. 90% njene ishrane čini bambus. Kada ljudi misle na Kinu, česta asocijacija je upravo panda. Ljudi u Kini dugo su se divili svim vrstama medvjeda pored pande. Medvjedi imaju različita simbolička značenja u kineskoj kulturi. Ako pogledamo predmete od žada, keramike i bronze, skulpture kao i bronzana ogledala dinastije Han iz 206 B.C. do 22 A.D., vidi se da su ukrašeni umjetničkim predstavama medvjeda. To je zato što su ljudi tog doba obožavali medvjeda i poštovali ga postavljajući njegovu sliku na mnoge predmete kao totem odnosno životinju sa duhovnim značajem.
U toku mjeseca aprila rad na temu Svjetskog dana knjige i autorskih prava za našu virtuelnu izložbu posvećenu kineskom jeziku i kulturi pripremio je polaznik edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’' Bato Katharos iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2.
Bato i Nikolas Katharos pohađali su radionice od samog početka i pokazali izuzetnu nadarenost za pisanje kineskih karaktera. Ovdje vidimo kineski karakter '书' (shū-knjiga) u skladu sa temom rada. Najstarija kompletna, štampana i datirana knjiga koja je preživjela je ,,Dijamantska sutra'' nastala upravo u Kini za vrijeme dinastije Tang. Na kraju spiska, kolofon navodi da je knjigu s poštovanjem naručio Wang Jie u ime svojih roditelja za univerzalnu distribuciju, i da je napravljena 11. maja 868. godine. Ovo djelo koje sadrži razmišljanja o iluziji i percepciji, prvobitno je napisano na sanskritu i prevedeno na kineski 402. godine. Veličanstvena dinastija Tang (618-907 唐代 pinyin: Táng dài）poznata je po brojnim izumima u oblastima medicine, inženjerstva i nauke. Štampanje na drvenim blokovima je bilo još jedno veliko dostignuće ove dinastije koje je na kraju dovelo do razvoja svitaka i knjiga.
Još jedan rad na temu predstojećeg Festivala zmajevih brodova za našu virtuelnu izložbu posvećenu kineskom jeziku i kulturi pripremila je polaznica trećeg ciklusa edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’' Lidija Vičić iz JU O.Š. ,,Njegoš'' Kotor, odjeljenje III/1.
Pored trka zmajevih brodova koje predstavljaju najpopularniju aktivnost ,,Dragon Boat'' Festivala (端午节 Duānwǔ jié) jedan od običaja je pravljenje ušivenih mirisnih vrećica ( 香包 Xiāng bāo) u koje se stavlja prah iđirota (poznat kao vodeni božur, mirisav šaš, mirisna trska, mirisni koren, komuš ili vodena sabljica), pelina i riže i drugi mirisni predmeti. Takođe, za vrijeme ovog festivala ljudi često stavljaju lišće iđirota i pelina na svoja vrata i prozore kako bi odvratili muve, moljce i ostale insekte od kuće. Vjeruje se da vješanje ovih biljaka na vrata ili prozore takođe tjera zlo i donosi zdravlje porodici - posebno djeci.
Razlog tome leži u činjenici da ,,Dragon Boat'' Festival pada na peti dan petog lunarnog mjeseca, koji predstavlja početak ljeta kada su zbog velikih vrućina ljudi podložni bolestima. Pored toga, zmije i insekti lako se razmnožavaju, pa je potreban oprez. Iz ove perspektive Festival zmajevih brodova može se opisati kao važan u drevnoj praksi iskorjenjivanja bolesti i prevenciji epidemija, slično današnjem ,,Svjetskom danu zdravlja"
