U okviru programa obilježavanja Dana Opštine Kotor u Staklenoj galeriji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković" 11. 11. 2021. godine otvorena je izložba Utisnuto pamćenje: tragom ćiriličke knjige iz Riznice SPC u Kotoru autora protojereja Nemanje Krivokapića i Stanke Janković Pivljanin u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice.
Direktor Kulturnog centra ,, Nikola Đurković’’ Kotor Vladimir Bujišić je na početku pozdravio prisutne i rekao da je ova izložba rezultat implementacije projekta koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta . Koleginicama iz Gradske biblioteke i čitaonice se zahvalio na realizaciji ovog projekta.
Koordinatorka projekta, bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo je istakal da je ovo već drugi projekat Gradske biblioteke i čitaonice Kotor koji je podržan od tadašnjeg Ministarstva kulture, a bavi se prezentacijom kulturne baštine Boke i Crne Gore vezane za istoriju pisma i knjige. Nakon objavljivanja publikacije dr Katarine Mitrović o istoriji benediktinskog reda na teritoriji Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije, koji su začetnici pismenosti u našim krajevima, nastavljamo sa promocijom ćiriličke knjige. Zahvalila se na saradnji autorima izložbe protojereju Nemanji Krivokapiću i Stanki Janković Pivljanin, autoru fotografija Stevanu Kordiću, dizajneru Goranu Ratkoviću, ocu Milivoju Bakiću i kolegama.
Otac Milivoj Bakić je podsjetio da je Riznica Srpske pravoslavne crkve u Kotoru osnovana trudom kotorskog paroha Momčila Krivokapića 1971. godine i da posjeduje vrijedne zbirke ikona, bogoslužbenih predmeta i odežda, dio dokumenata iz Arhiva SPC u Kotoru i knjige iz Biblioteke SPC u Kotoru, među kojima se ističe zbirka srbulja i najveći fond Biblioteke-legat prvog bokokotorskog episkopa Gerasima Petranovića. Zahvalio se autorki i organizatorima za uspješnu saradnju.
Koautorka izložbe i autorka kataloga izložbe, Stanka Janković Pivljanin je naglasila da su pratili složene i često zamršene puteve kojima se kretala ćirilička knjiga vezana za prostor današnje Crne Gore i Srbije – od onih ispisanih rukom brižnih i bogobojažljivih monaha na pergamentu i papiru, preko onih štampanih u Veneciji, po manastirima, u Kotoru i od Kotorana, u Moskvi, Sankt Peterburgu, Beču, Lajpcigu, Budimpešti, Novom Sadu, Pančevu, Beogradu, Cetinju..., ali i razvoj jezika - od staroslovenskog do vukovskog, i pisma - od pisane ustavne i poluustavne, do crkvene, građanske i Vukove ćirilice. Ukazali na to kako svaka prikazana knjiga predstavlja semantički bogat kulturni artefakt – mjesto gdje je nastala / štampala se nosi sa sobom složen kontekst u kome se prožimaju društveno-političke okolnosti vezane i za prostor u kojem je nastala i za prostor kojem je namijenjena, kao što, ujedno, tema, sadržaj, jezik i pismo na kome je nastala skrivaju (i otkrivaju) takođe složene i kulturne i političke kodove. Oni se iščitavaju i u statusu koji je knjiga imala u datom društvu – od kultnog i bogoslužbenog predmeta, trgovačkog artikla, sredstva za potvrđivanje i uzdizanje nacionalne svijesti, obrazovnog priručnika... – predstavljajući, ukupnošću svojih značenja, rukom ili presom utisnuto pamćenje – bogato kulturno i duhovno nasljeđe, tradiciju ostavljenu za budućnost.
Posjetioci izložbe su na otvaranju imali priliku da vide izuzetno vrijedne primjerke rukopisnih knjiga iz grbaljskih crkava, onih štampanih u Veneciji do izuzetnih ruskih knjiga, štampanih po nalogu ruskih imperatora ̶ između ostalih Petra Velikog i Katarine Velike, koje su prvi put bile dostupne široj javnosti.

Povodom Dana Opštine Kotor Gradska biblioteka i čitaonica Kotor je organizovala edukativno-kreativnu radionicu "U sjenci stare topole". Sa učenicima I/2 odjeljenja Osnovne škole "Njegoš" i njihovom učiteljicom Danijelom Prevlis i vaspitačicom Vanjom Grgurević družili smo se u čitaonici Gradske biblioteke i  razgovarali  o stoljetnoj staroj topoli koja je zaštitni znak Pjace od kina i njihovo omiljeno mjesto za igru.

U drugom dijelu radionice djeca su pokazala veliko interesovanje i kreativnost crtajući stablo koje je obilježilo njihovo djetinjstvo i ukrašavala ga opalim lišćem. Fotografije u prilogu najbolje pokazuju kreativnu atmosferu.

Preuzeto sa sajta Radio Kotora

Čitanje knjiga predstavlja jedinstveno, neponovljivo iskustvo. Iako je pod uticajem razvoja tehnologija i digitalnih medija čitanje u opadanju, u periodu prvog talasa pandemije koronavirusa i lockdown-a sve češće smo imali priliku da se družimo sa knjigom.

Bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo za Radio Kotor predložila je naslove za čitanje iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Kako navodi, razni su kriterijumi korisnika kotorske biblioteke za izbor naslova za čitanje. Neki od njih su, ističe Bajo, književne nagrade autora.

„Traže se autori i djela koji su dobili značajne književne nagrade u svijetu i regionu: Nobelova nagrada za književnost, Bukerova nagrada, Gonkur nagrada, a od naših NIN-ova nagrada, nagrada Meša Selimović, Vitalova nagrada“ – kaže Bajo.

Mišljenja je da savremena crnogorska književnost ima respektabilne autore čija djela su veoma čitana i u regionu. Bajo podsjeća da je najnoviji roman Ognjena Spahića: ,,Pod oba sunca’’ bio u najužoj konkurenciji za ovogodišnju NIN-ovu nagradu.

„Preporučujem i njegov pretposljednji roman,, Calypso’’. Tu su i romani Andreja Nikolaidisa: Odlazak i sjajna Mađarska rečenica, Stefana Boškovića Ministar, Nikole Nikolića Sirene za uzbunu, Slavice Perović Beton bluz, upečatljiv roman Mila Masoničića Kraj smjene, romani i poezija Balše Brkovića Mračno igralište, Paranoja u Podgorici, Plaža Imelde Markos.

Opširnije: JASMINA BAJO – PREDLOZI ZA ČITANJE NASLOVA IZ GRADSKE BIBLIOTEKE I ČITAONICE

Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuje otvaranje Izložbe Utisnuto pamćenje : tragom ćiriličke knjige iz riznice Srpske pravoslavne crkve u Kotoru u četvrtak, 11. 11. 2021. godine u 19 sati u Staklenoj galeriji Kulturnog centra.
Riznica Srpske pravoslavne crkve u Kotoru osnovana je trudom kotorskog paroha Momčila Krivokapića 1971. godine i posjeduje vrijedne zbirke ikona, bogoslužbenih predmeta i odežda, dio dokumenata iz Arhiva SPC u Kotoru i knjige iz Biblioteke SPC u Kotoru, među kojima se ističe zbirka srbulja i najveći fond Biblioteke – legat prvog bokokotorskog episkopa – Gerasima Petranovića.
Predstavićemo nekoliko knjiga koje na reprezentativan način prate složene i često zamršene puteve kojima će se kretati ćirilička knjiga vezana za prostor današnje Crne Gore i Srbije – od prvih rukopisnih knjiga do 1867. godine, kada prestaje period stare i rijetke knjige.
Na otvaranju će govoriti autori izložbe Stanka Janković Pivljanin i Protojerej Nemanja Krivokapić, a otvoriće je Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra ,,Nikola Đurković''. Biće organizovano stručno vođenje kroz izložbu, a moći će se vidjeti izuzetno vrijedni primjerci rukopisnih knjiga iz grbaljskih crkava, onih štampanih u Veneciji do izuzetnih ruskih knjiga, štampanih po nalogu ruskih imperatora ̶ između ostalih Petra Velikog i Katarine Velike, koje će prvi put biti dostupne javnosti.
Izložba je rezultat implementacije projekta koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstva kulture Crne Gore (Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta) .