Povodom Dana evropske baštine 2018, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizuju u subotu 22. septembra događaj „Tradicija umijeća spajanja“ posvećen održanju i valorizaciji tradicionalne vještine gradnje u kamenu na suvo.
U Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 10 sati održaće se okrugli sto sa temom „Tradicionalna gradnja u kamenu bez vezivnog materijala“ sa sljedećim učesnicima: Anita Trojanović, pejzažna arhitektica Udruga „Dragodid“ Hrvatska, Antonela Stjepčević, KZU „Napredak“ Gornja Lastva, Aleksandra Kapetanović, arhitektica-konzervatorka, NVO „Expeditio“ i Željko Starčević, arheolog.
Nakon okruglog stola, sa početkom u 14 sati u planu je kratka demonstracija tehnike gradnje u okviru pješačkog puta kroz Špiljare. Cilj ove pokazne radionice jeste da se volonteri upoznaju sa baznim vještinama i pravilima tradicionalne gradnje.
Pozivamo sve zainteresovane sugrađane da nam se pridruže u aktivnostima kojima obilježavamo Dane evropske baštine 2018.
U organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice u utorak 24. jula u Press sali Kulturnog centra upriličena je promocija romana Luzitanija, autora Dejana Atanackovića, dobitnika NIN-ove nagrade za najbolji roman u 2017. godini.
Goste i publiku pozdravila je rukovoditeljka biblioteke Marija Starčević, a pored autora na promociji je govorio i Goran Lakićević, vlasnik Izdavačke kuće „Besna kobila" koja je objavila roman.
Dejan Atanacković (rođen 1969. godine u Beogradu) jeste priznato ime u svijetu umjetnosti; predaje više predmeta iz oblasti vizuelne umjetnosti i kulture na univerzitetskim programima u Firenci i Sijeni i sarađuje sa tamošnjim Muzejom prirodnih nauka na predmetu “Body Archives”, posvećenom istoriji predstava ljudskog tijela. Posljednjih godina vodi radionice zasnovane na dijalogu studenata i psihijatrijskih pacijenata.
Prema riječima kritike Luzitanija, zamišljena kao utopijski roman, jeste u osnovi priča o beogradskoj psihijatrijskoj bolnici tokom Prvog svjetskog rata koja se nalazila u zgradi poznatoj kao Doktorova kula. U romanu ta minijaturna teritorija postaje parlamentarna republika zasnovana na ukidanju neravnopravnosti između ljekara i pacijenta, a prije svega na ideji da razum i ludilo nisu dvije suprotstavljene okolnosti, već da se i razumu i ludilu jednako suprotstavlja ljudska glupost.
"Knjiga je vjerovatno pisana mnogo duže nego što je sam rad na knjizi podrazumijevao. Onog trenutka kada je nastala jedna kratka priča i došla do Gorana i od trenutka kada je predložio da se razvije u roman prošlo je recimo i godinu i po. Međutim, prije svega toga postojao je jedan čitav niz aktivnosti vezanih za vizuelne umjetnosti, rad sa studentima i za rad sa psihijatrijskim pacijentima. Ono što je bitno za mene jeste da je Luzitanija jedan svojevrstan skup nataloženih slika koje su se sa godinama nekako sakupljale, taložile i raznovrsnih iskustava, a u nekom smislu, smislu moga rada, najmanje u sferi književnosti. Književnost i pisanje za mene je oduvijek bilo dio mog vizuelnog rada. Mnoge priče i tekstovi bili su prateći sadržaji mojih izložbi. Najkompleksniji rad na tekstu bio je zapravo jedan direktan kontinuitet sa vizuelnim radom. Vidim da nimalo ne osjećam da sam izašao iz tog svog vizuelnog rada pišući roman jer je on za mene zaista bio još jedan način proizvodnje slika", kazao je sam Atanacković na promociji.
Njemačk afondacija Konrad Adenauer (KAS) za Srbiju i Crnu Goru u saradnji sa crnogorskim piscem Andrejom Nikolaidisom, 25. i 26. juna 2018. u Hotelu Palma u Tivtu organizovala je okrugli sto na temu: Literatura i istorija.
U okviru tri panela satema: Invencija prošlosti i revizija istorije; Kako ovdašnje kulture izliječiti od prezira prema budućnosti i istrgnutih iz zagrljaja sa prošlošću; Prošlost kao instrument za odlaganje budućnosti: kako identitetske istorijske debate služe kao sredstvo manipulacije u javnom diskursu izlagali su ugledni post-jugoslovenski, evropski i crnogorski intelektualci:
Michael Braun, rukovodilac Odsjeka za literaturu KAS, Berlin, Tomislav Marković, novinar i pisac iz Beograda, Tonči Valentić, filozof iz Zagreba, Senad Pećanin, novinar iz Sarajeva, Andrej Nikolaidis, JelenaKnežević, docent na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Janko Ljumović, Božena Jelušić i drugi.
Prvog dana skupa predstavljena je i knjiga Zanat ubijanja poznatog austrijskog pisca Norberta Gstreina. Norbert Geštrajn (Norbert Gstrein, 1961), austrijski pisac, rođen u Tirolu, živi u Hamburgu i objavljuje u Njemačkoj. U književni svijet ušao je kraćim proznim ostvarenjima u kojima izraz ličitih perspektiva osvjetljava probleme provincijalnog života i mentaliteta (Neko, Komercijalni savjetnik), da bi kasnije slavu stekao romanima koji problematizuju pripovijedanje, a čija se priča djelimično odvija na fonu sukoba u kriznim okolnostima savremenog svijeta: u Hrvatskoj i naKosovu (Zanat ubijanja), u ratnoj i poslijeratnoj Hrvatskoj (Zima na jugu), u Izraelu i Palestini (U slobodnom svijetu). Njegov najnoviji roman Godine koje dolaze objavljen je u februaru 2018.
Na poziv organizatora,okruglom stolu prisustvovale su rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice Marija Starčević i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.
U organizaciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Kulturnog centar "Nikola Đurković", Gradske biblioteke i čitaonice 29. maja u 11.00 h u O.Š."Veljko Drobnjaković" Risan i 30. maja u 11.00 h u Kinu "Boka" organizovana je promocija knjige "Urnebesna fizika" autora Branka Stevanovića, Svetislava Paunovića i Igora Kolarova.
Branko Stevanović je kroz niz interesantnih ogleda, uz mnoštvo anegdota o svjetski poznatim naučnicima Nikoli Tesli, Pupinu, Ajnštajnu, Mariji Kiri i dr. predstavio knjigu, ali i približio fiziku kao nauku na vrlo zabavan način. Učenici osnovnih škola iz Risna, Dobrote i sa Benova pokazali su visok nivo znanja i bili aktivni učesnici na ovoj promociji.
Ova maštovita i inspirativna knjiga zaintrigirala je učenike, te su je odmah posudili iz Biblioteke.
