JU Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Goethe Institutom iz Beograda u petak veče, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizovali su predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.
Sa piscem i pjesnikom razgovarala je prof. dr Jelena Knežević a prevoditeljka je bila Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda. Prisutne je pozdravila Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i podsjetila da je saradnja Kulturnog centra /Gradske biblioteke i čitaonice sa Goethe Institutom započela prošle godine u maju mjesecu. "Saradnja sa institutom će omogućiti predstavljanje još kvalitetnih sadržaja kotorskoj publici. Marsel Bajer je jedan od najpoznatijih njemačkih pisaca današnjice, dobitnik brojnih književnih nagrada. Za naše govorno područje do sada su prevedena samo dva djela: Kaltenburg i Leteće lisice, u izdanju Geopoetike".
Prema riječima Jelene Knežević, Bajerov debitantski roman "Ljudsko meso" govori o ljubavi, ljubomori a kritičari kažu i o ljudskoj potrebi da se potpuno približimo jedni drugima.
"Slijede “Leteće lisice” iz '95. godine, roman koji postiže izvanredan uspjeh, a predstavlja Marselov početak bavljenja njemačkom istorijom, nacionalsocijalizmom. Romani “Špijuni” i “Kaltenburg” maestralno povezuju njemačku istoriju i savremenu i neposrednu sadašnjost" – objašnjava Knežević. Kako navodi, Marsel je pisac koji problematizuje samu književnost, te samo pisanje. On je izuzetno refleksivni liričar, pjesnik misaone poezije. Takođe, Marsel je poznavalac pop muzike i pop kulture i piše tekstove za operu.
"Leteće lisice" su roman o Drugom svjetskom ratu, instrumentalizovanju jezika, sredstvima propagande, ali i takođe knjiga o pseudonauci. Prema riječima prof. Knežević, metafora "letećih lisica" može se dovesti u vezu sa onima koji su ostali nijemi tokom Drugog svjetskog rata, nisu progovorili za sve zločine i sve nepravde koje su se dešavale, ali sa druge strane i sa onima kojima je uzet glas, obespravljenima koji nisu imali pravo glasa, žrtvama u nacionalsocijalizmu.
Potom je predstavljen Bajerov drugi roman „Kaltenburg“. U romanu se na fonu pola vijeka istorije DDR-a pripovjeda priča o Kaltenburgu, profesoru, orintologu i istraživaču ljudskog ponašanja, koji nakon rata, u Drezdenu podiže na noge naučni institut, a onda nakon izgradnje Berlinskog zida iznenada nestaje. "Tada već sam znao da želim napisati roman u kome će grad da bude jedan od glavnih likova. Eksentrici ne stoje u centru svijeta, već negdje na ivici, na nekom obodu i ja volim da pišem o figurama koje imaju tu perspektivu sa neke ivice, sa druge strane koja nije centralna. Sve priče o životinjama koje se nalaze u Kaltenburgu zapravo ukazuju na međuljudske odnose i političke odnose iz tog vremena...“ – pojašnjava autor.
Kotorskoj publici je predstavljena i Bajerova lirika sa posebnim akcentom na novoj zbirci poezije „Paprat“. "Moja supruga Žaklin Merc je likovna umjetnica i nas dvoje smo dobili ponudu od jednog bibliofilskog udruženja u Lajpcigu da napravimo zajedničku knjigu. Pjesme koje sam ja pisao i grafike koje je Žaklin radila su nastale kao međusobni dijalog nas dvoje. Niti je ona radila ilustracije mojih pjesama, niti sam ja u svojim pjesmama opisivao njene grafike. Više je bilo riječi o tome da osjetimo puls jedno drugom. To je na neki način komponovana knjiga, kompozicija radova dvoje umjetnika" – ističe Bajer.
Pjesme iz ove zbirke biće prevedene i objavljene u izdanju festivala Ratkovićeve večeri poezije.