U petak 4. novembra, sa početkom u 19 h, u čitaonici Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku i u subotu 5.oktobra u 19h u koncertnoj dvorani ŠOSMO „Vida Matijan”- Crkva Sv. Duha u Kotoru organizovane su promocije publikacije Dosta je bilo priče, izbor iz savremene proze hrvatskih i crnogorskih autora. Knjiga je objavljena u okviru projekta Dubrovnik i Kotor-Gradovi i knjige koji zajednički realizuju Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačke knjižnice (sa partnerima NVO Prostory i Matica hrvatska), a koje finansira Evropska zajednica iz sredstava opredijeljenih za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku (IPA) / Cross-Border Programme Croatia-Montenegro under the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) Component II, allocations for 2007 and 2008.
Na promocijama u Dubrovniku i Kotoru, o knjizi su govorili crnogorski i hrvatski autori: Andrej Nikolaidis, jedan od urednika, Feđa Šehović, Rade Jarak, Muzafer Čauši i Ilija Đurović, kao i Vesna Čučić, direktorica Dubrovačkih knjižnica u Dubrovniku,Varja Đukić, menadžer projekta NVO Prostory iz Podgorice i Jasmina Bajo, project menager, vd rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Knjigu proze Dosta je bilo priče uredili su Luko Paljetak, hrvatski književnik akademik i Andrej Nikolaidis, crnogorski književnik.
U ovoj knjizi objavljena su priče hrvatskih i crnogorskih autora: Vjekoslav Kaleb, Petar Šegedin, Slobodan Novak, Živko Jeličić, Ivan Aralica, Eta Rehak, Feđa Šehović, Zvonimir Buljević, Tonči Petrasov Marović, Rade Jarak, Sreten Asanović, Marko Vešović,Muzafer Čauši, Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Andrej Nikolaidis, Ratko Radunović, Ognjen Spahić, Vladimir Vojinović, Ilija Đurović.
U predgovoru ovoj knjizi za izbor hrvatskih autora Luko Paljetak, između ostalog piše:
“Proza toga razdoblja podvrgnuta je različitim i književnim i izvanknjiževnim utjecajima, pa čak i onima koji na nju djeluju izvan zapadnoeuropskoga kruga, kojem po tipu pripada. Uvidom u modele književne prakse poslijeratnog vremena može se zapaziti da, kod ovdje zastupljenih pisaca, gotovo posve iščezava prosvjetiteljski model književnosti naslijeđen iz 19. stoljeća, vidljiv je prestanak potrebe da proza, književnost uopće, bude propedeutična, naglašeno poučna i terapeutska, premda i dalje ostaje zaokupljena apsolutom slobode. On se, međutim, ubrzo mijenja u apsolut slobode stvaranja, postaje središnja pokretačka snaga što pisce zaokuplja oblikovanjem novog stvaralačkog modela u kojem će težnje prema estetici postupno istiskivati iz književne svijesti i prakse sve prenaglašene tendencije književnog pisanja podvrgnute, kao do tada, izvanjskim razlozima. Oni će ponovno dobiti specifičnu težinu i važnost nakon 1991. godine, pa most s tim vremenom jest Rade Jarak…”
U predgovoru ovoj knjizi za izbor crnogorskih autora, urednik Andrej Nikolaidis, između ostalog piše:
“Opus Sretena Asanovića poslužiće kao kopča nove generacije crnogorskih pisaca sa tradicijom nacionalne književnosti. Zahvaljujući istrajavanju na kratkoj priči kao formi u kojoj će najuspješnije artikulisati svoje ideje, Asanović je vremenom stvorio dosljedan opus. Iako po pravilu smještena na selo (crnogorska moderna književnost izrazito je ruralna, grad jedva da je se dotiče), njegova proza kao da više duguje Karveru i neorealistima nego crnogorskom književnom miljeu. Otuda ne čudi što će (tada) mladi crnogorski pisci baš Asanovića navoditi kao referentnu tačku iz korpusa nacionalne književnosti. Izborom Asanovića, u suštini je odbačena čitava crnogorska književna moderna, koja je izgubila rat sa guslarskom Crnom Gorom, između ostalog i zato što taj rat nikada nije prihvatila, što je sa njom neprekidno flertovala, što je vremenom postala nastavak guslanja drugim sredstvima… Nova crnogorska književnost imala je neporecivu porebu distancirati se od te tradicije. Stoga ona nastaje kao eksces, kao književnost diskontinuiteta. Uredništvo Plime imalo je to na umu: stoga su pisci pozvani da ispišu baš svoje žanrovske priče. Do tog trenutka, žanrovska književnost u Crnoj Gori praktično ne postoji. Ne slučajno, izdanje crnogorska horor priča nosilo je naslov: Oblik onoga što će doći. Pisci su otišli korak dalje: te priče ne samo da su pisane sa punomsviješću o postmodernoj rehabilitaciji takozvanih niskih žanrova,nego su one i fizički otrgnute od Crne Gore. Većina pisaca svojeje priče smještala u evropske zemlje ili preko Atlantika; njihovi junaciimali su strana imena, živjeli u tuđim jezicima i istorijama…”
Publikacija Dosta je bilo priče je druga knjiga objavljena u okviru programa projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige. Projekat predviđa ukupno tri publikacije koje sadrže izbor hrvatske i crnogorske savremene poezije, proze i drame. Nedavno je bila promovisana u Dubrovniku i Kotoru prva knjiga poezije hrvatskih i crnogorskih autora čiji su urednici u književnik akademik Tonko Maroević i književnik Aleksandar Bećanović. Treća knjiga izbor hrvatskih i crnogorskih dramskih djela čiji su urednici teatrologinja dr Lada Čale Feldman i književnik Ljubomir Đurković, biće promovisana u Dubrovniku i u Kotoru u drugoj polovini novembra mjeseca.
Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. kolovoza 1943) je hrvatski književnik akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Studirao je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zadru gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je redatelj i dramaturg Zadarskog kazališta lutaka, te jedan od urednika Zadarske revije.
Vrstan je prevodilac s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Između ostalih preveo je i neka od djela Chaucera, Shakespeara, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna.
Stalni je član HAZU-a i dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inostranstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik. Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge).
Andrej Nikolaidis (1974, Sarajevo) je crnogorski književnik. Objavio je prozne knjige Ogledi o ravnodušnosti, ZaštoMira Furlan, Katedrala u Sijetlu, Oni! Mimesis, Sin, Dolazak, kao i eseje: Balkanska rapsodija, Sunčani dan na la Plaza De La Constitucion i Homo Sucker, Poetika apokalipse. Živi u Ulcinju.
