Dana 25. oktobra 2011. godine sa početkom u 19 h, u Katedrali Svetog Tripuna JU Kulturni centar Nikola Đurković – Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizovala je promociju Dubrovačkog Misala u izdanju Dubrovačkih knjižnica u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige.
Promocija Dubrovačkog Misala u izdanju Dubrovačkih knjižnica, bila je šesta u nizu promocija koje su predviđene projektom, a koje uključuju prezentacije izdanja Dubrovačkih knjižnica, Matice Hrvatske i hrvatskih izdavača u Kotoru i na Cetinju i prezentacije bokeljskih izdavača i autora u Dubrovniku.
Na promociji su učestvovali: Miho Demović, Ileana Grazio,Vesna Čučić, Jasmina Bajo i Crkveni pjevački zbor Sveti Tripun – dirigent Nikola Čučić.
Crkveni pjevački zbor Sveti Tripun otvorio je promociju izvođenjem himne kotorskim mučenicima Petilovrijencima, koju je komponovao jedan od najvećih hrvatskih muzikologa don Miho Demović.
Vesna Čučić, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, je istakla kako Misal nosi stoljetnu i neraskidivu vezu između Kotora i Dubrovnika. Podsjetila je da je don Miho Demović još prije četrdesetak godina u biblioteci Bodleian pronašao Misal napisan na beneventani iz zbirke venecijanskog isusovca Mattea Luigija Canonicija.Misal je nestao iz Dubrovnika krajem XVIII I početkom XIX vijeka. Godine 1817. se pojavio na licitaciji u Veneciji, gdje ga je otkupila Bodleian Library. Međunarodni su stručnjaci taj liturgijski rukopis datirali u 13. vijek, neki u sjevernu Italiju, dok je Elias Avery Loew prvi istakao dubrovačko porijeklo Misala i to zbog spominjanja svetaca i kotorskih mučenika Petra, Andrije i Lovrijenca zbirnog naziva Petilovrijenci. Spomen svetaca Petilovrijenaca je jedini ključ po kome su naučnici uspjeli povezati Misal sa Dubrovnikom. Napomenula je da ovo izdanje sadrži faksimil Dubrovačkom Misala i propratnu studiju don Miha Demovića na hrvatskom i italijanskom jeziku.
Muzikolog Ileana Grazio je naglasila da se u Dubrovačkom misalu nalazi 230 molitava i 230 napjeva koji se mogu usporediti s najljepšim napjevima svjetske baštine, što dokazuje da je Dubrovnik bio itekako glazbeni srednjovjekovni centar.
Don Miho Demović je istakao da je Dubrovački misal najstariji tekst u kome se spominju ovi sveci.
Napomenuo je kako je na Misal slučajno naišao kada je u Oxfordu prepisivao neke stare napjeve, te ga je nazvao spomenikom nulte kategorije.