U ponedeljak 17. oktobra, sa početkom u 19 h, u čitaonici Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku i u utorak 18.oktobra u 19h u koncertnoj dvorani ŠOSMO „Vida Matijan”- Crkva Sv. Duha u Kotoru organizovane su promocije knjige poezije Svijeća ispod glasa, knjiga savremene poezije hrvatskih i crnogorskih autora. Knjiga je objavljena u okviru projekta Dubrovnik i Kotor-Gradovi i knjige koji zajednički realizuju Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačke knjižnice (sa partnerima NVO Prostory i Matica hrvatska –ogranak Dubrovnik), a koje finansira Evropska zajednica iz sredstava opredijeljenih za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku (IPA) / Cross-Border Programme Croatia-Montenegro under the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) Component II, allocations for 2007 and 2008.
Knjigu Svijeća ispod glasa su uredili Tonko Maroević, hrvatski književnik akademik i Aleksandar Bečanovič, crnogorski književnik.
U ovoj knjizi objavljena je poezija autora iz Hrvatske i Crne Gore: Kruno Quien, Vesna Parun, Ivan Slamnig, Vesna Krmpotić, Dubravko Škurla, Danijel Dragojević, Milan Milišić, Luko Paljetak, Jakša Fiamengo, Gordana Benić, Mladen Lompar, Ljubomir Đurković, Milorad Popović, Nebojša Nikčević, Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Pavle Goranović, Jelena Nelević, Sanja Martinović i Dragana Tripković.
U predgovoru ovoj knjizi za izbor hrvatskih autora, urednik Tonko Maroević, između ostalog piše:
Novije hrvatsko pjesništvo ima mnogo lica i tokova. To je razumljivo s obzirom na pluralizam poetika što vlada u gotovo svim sredinama, a posebno je to shvatljivo u našoj kulturi toliko obilježenoj regionalnim i idejnim različitostima, da ne govorimo potom o generacijskim i individualnim specifičnostima. Ali još poseban motiv za širinu i bogatstvo usmjerenja hrvatskog pjesništva naći ćemo u protejskoj ulozi Tina Ujevića, koji je sam asimilirao brojne tekovine simbolizma, nadrealizma, futurizma i za svoga životnog vijeka prošao mnogim poetičkim stazama sintetiziravši iskustva u moćnom individualnom izrazu...
Na promociji Tonko Maroević je istakao da su: Dubrovnik i Kotor – dva grada blizanca i da je pokušao pokazati liniju kontinuiteta i tipa tradicije koji je u ovom slučaju isključivo mediteranski. Pjesnici, rođeni, odgojeni, inspiracijom vezani za more, te male ekumene mediteranske, najljepše su čim možemo prebaciti most do susjedne druge kulture. Osvrnuo se i na izbor naslova publikacije‘’Svijeća ispod glasa’’ : Poezija može svijetliti čak iako je glas, artikulacija i jezik ispod toga. Govorio je i o statusu poezije danas: Ljudi se stide priznati da im poezija treba,trebaju se opustiti, dati pravo djetetu u sebi da pristane na poeziju kao obliku postojanja, življenja, obliku prepoznavanja prvih i zadnjih pitanja.
U predgovoru ovoj knjizi za izbor crnogorskih autora, urednik Aleksandar Bečanović, između ostalog piše:
Ova se selekcija usredsređuje na poetičku promjenu u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog vijeka kada je napokon došlo do temeljnog redizajniranja crnogorskog pjesničkog pisma, kao i na najnovije tendencije što obilježavaju estetski trenutak nakon sprovedene tranzicije, koja se možda i najprije ogleda u dubinskoj, posvemašnjoj delegitimizaciji i demonopolizaciji epskog diskursa. Predugo je crnogorska poezija bila zarobljena unutar zavičajne metaforike, patetične reprodukcije opštih mjesta, neproblematizovanih mitema, pa se artikulacija razlike djelimično i morala odigravati na nužnosti intervencije, prerade, kao i potpunog odbacivanja dominantnog konteksta čije su sile inercije uporno odvlačile, ioznačiteljski i tematski, u anahronizam i zamornu redundancu istrošenih retoričkih figura. Stoga su glasovi distanciranja i(li) nadmoćnog opovrgavanja bili od suštinske važnosti za dinamizovanje i (post)modernizaciju dobrano atrofiranog crnogorskog pjesničkog tkiva…
Vesna Krmotić, jedna od najvećih hrvatskih pjesnikinja: Sjeti se vale da si more! Sve je tim rečeno! Ne bismo smjeli zaboravljati da smo more, a i val smo, nije toliko bitno biti val, koliko je bitno znati da si more, podsjetila je na stihove Tina Ujevića: Ide se u susret vrlo starom otkriću... i dodala: kada se znalo ono što smo u međuvremenu zaboravili.
Jakša Fiamengo je istakao da: poezija nije margilizirana, ona traje, živi, da se govori i sluša, da se šuti ako treba...
Publikacija Svijeća ispod glasa je ujedno i prva knjiga koja se objavljuje u okviru programa projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige. Projektom su predviđene tri publikacije koje sadrže izbor hrvatske i crnogorske savremene poezije, proze i drame. Članovi redakcije iz Hrvatske su književnik akademik Luko Paljetak, književnik akademik Tonko Maroević i teatrologinja dr Lada Čale Feldman, a iz Crne Gore, dramski pisac Ljubomir Đurković, književnik Andrej Nikolaidis i književnik Aleksandar Bećanović.
Tonko Maroević (Split, 1941.) je hrvatski pjesnik, esejist, prevodilac (najviše s talijanskog), istraživač savremene hrvatske umjetnosti, autor niza monografija o hrvatskim slikarima, likovni i književni kritičar. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnost,i te doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas. Naučni je savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti i profesor katedre povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Redovit je član HAZU-a.
Aleksandar Bečanović (Bar,1971.) objavio je knjige pjesama Ulisova daljina, Jeste, Ostava, Mjesta u pismu i Preludiji i fuge, knjigu filmskih kritika Žanr u savremenom filmu, te zbirke priča Očekujem što će iz svega proizaći i Opsjednutost. Živi u Baru.
