Povodom proslave 21. novembra – Dana Opštine Kotor održana je promocija publikacije ''Dobrotske pjesmarice'' autorke Aleksandre Tomović 22. 11. 2017. godine u prepunoj sali kina ''Boka '' u organizaciji JU Kulturnog centra ''Nikola Đurković'' Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice. Izdavanje publikacije sufinansiralo je Ministarstvo kulture Crne Gore u okviru programa za sufinansiranje projekata i programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2017. godini. Na promociji su govorile Ruža Danilović, Jasmina Bajo i autorka, a veče su oplemenili članovi Folklornog ansambla ''Nikola Đurković'' iz Kotora.
Uvodnu riječ imala je sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti u Opštini Kotor, g-đa Jelena Vukasović, koja je istakla da Domovina našeg naslijeđa danas nije naša volja, već naša civilizacijska obaveza da iskorak u kulturi i umjetnosti saznamo, procjenimo i sjećanje na njega sačuvamo. Kultura jeste osnovna pretpostavka našeg trajanja, naslijeđe u kulturi i zalog za budućnost. Svakako da je u svemu tome ključna pozicija institucija, ali je važan doprinos svjesnih i sposobnih pojedinaca. Aleksandra svakako spada među njih.
Jasmina Bajo, viša bibliotekarka naznačila je da je cilj izdavanja ove publikacije skretanje pažnje na značaj dobrotskih pjesmarica, koje, iako još uvijek u rukopisu, ne zaslužuju da budu zaboravljene. Ove pjesmarice su se razvijale paralelno sa umjetničkom baroknom literaturom u Boki Kotorskoj. Iako nemaju izraženu umjetničku vrijednost koju posjeduje visoka barokna literatura, one imaju izuzetnu kulturno istorijsku vrijednost. Dobrotske pjesmarice oslikavaju duh Dobrote i njenih građana u periodu kada ona postaje i razvija se kao građanska sredina sa svojim osobenostima, kulturološki umnogome drugačijim od ostalih djelova Boke Kotorske.
Ruža Danilović, doskorašnja upravnica Biblioteke Pomorskog fakulteta u Kotoru, publikaciju je doživjela kao proizvod želje autorke i izdavača, kolektiva JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, da se ukaže na važnost novog, aktuelnog stručnog iščitavanja, analize i vrednovanja našeg lokalnog pisanog kulturnog nasljeđa – u ovom konkretnom slučaju – dobrotskih pjesmarica XVII, XVIII i početka XX vijeka. Smatram da je ovo važno, tim prije što živimo u vremenu zahuktale, nezaustavljive globalizacije, koja ozbiljno prijeti da prekrije zaboravom osobenosti kulture i tradicije naroda, posebno onih manjih, koji ne nalaze snagu da se tome odupru na pravi način. Novo čitanje Dobrotskih pjesmarica, koje nam je autorka ponudila svojom knjigom, potvrđuje, po mom sudu, blagotvornost i korisnost stručnog bavljenja kulturnim nasljeđem. Književno-teorijske analize naše autorke podstiču čitaoca da kroz jedno drugo vrijeme, vrijeme baroka u Boki, i kroz potpuno drugačiju poeziju, poeziju lokalnih pomoraca-pjesnika, promišlja, otkriva i uspostavlja istorijske, ekonomske i kulturne paralele. Na ovaj način, nama - savremenim čitataocima – daje se mogućnost da, čitajući ove stranice, zapitamo sebe: da li smo kao građani Boke svjesni koje su, kakve su i kolike su vrijednosti koje su nam ostavili u nasljeđe barokni pjesnici Dobrote. Zaključila je: Iscrpna i svestrana poetska analiza dobrotskih pjesmarica, koju nam je autorka izložila u svojoj knjizi, jasno, nedvosmisleno potvrđuje autorkinu početnu tezu o dobrotskim pjesmaricama kao tipično građanskoj lirici epohe baroka, čija vrijednost uglavnom počiva u kulturološkoj ravni. Dobrota, kao tipična građanska sredina XVII i XVIII vijeka, iznjedrila je pjesnike koji u svojim stihovima sjedinjuju tekovine narodnog stvaralaštva sa ukusom, stilom i modom baroka. Želim pohvaliti autorkin metodološki pristup jer je tezu o dobrotskim pjesmaricama kao građanskoj lirici obrazložila kroz prikaz sinergije političkih, ekonomskih, socioloških i kulturnih prilika 17. i 18. vijeka, što je bio, po mome sudu, preduslov uspješne književno-teorijske analize. Na ovaj način Aleksandra Tomović savremenom čitaocu pruža cjelovitu sliku o jedinstvenosti i vrijednosti pisanog kulturnog nasljeđa oličenog u stvaralaštvu dobrotskih pomoraca-pjesnika.
Autorka je govorila o načinu na koji je nastala knjiga i zašto se odlučila za proučavanje dobrotskih pjesmarica. Iz svog ugla osvrnula se na život pomoraca u 18. i 19. vijeku, žena i majki pomoraca, kao i kulturnom i ekonomskom usponu Dobrote toga doba, ali i istakla da se i danas u Dobroti njeguje kult pomorstva, ljubavi prema moru, ali i ljubavi prema Dobroti. Vjerujem da su se mnogi pronašli u ovim stihovima barokne Dobrote i time dokazali da su teme i atmosfera dobrotskih pjesmarica i dalje aktuelne.
