Prva od šest promocija predviđenih projektom Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige održana je 23. 02. 2011. godine u Dubrovniku gdje je izdavačku djelatnost predstavio Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora.
To je prvi projekat u oblasti kulture, koji zajednički realizuju Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačke knjižnice, a finansira ga Evropska unija iz sredstava za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora u okviru instrumenata za predpristupnu podršku (IPA).
Cilj projekta je podizanje nivoa i razmjena u bibliotekarstvu i kulturi uopšte između građana i institucija u međugraničnoj regiji u Hrvatskoj i Crnoj Gori, odnosno u Dubrovniku i Kotoru, i podsticaj za njihovu redovnu saradnju.
U programu su učestvovale direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora mr Mileva Pejaković - Vujošević, prof. dr Gracijela Čulić, Vesna Čučić, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica i Ivana Burđelez, predsjednica Matice Hrvatske – ogranak Dubrovnik.
U muzičkom dijelu programa učestvovao je dubrovački pijanist Aljoša Lečić.
Vesna Čučić je,otvarajući promociju, istakla da je Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora jedan od važnijih pomorskih muzeja uopšte. Poznat je, između ostalog i po svojem Godišnjaku, koji izlazi u kontinuitetu već više od pola vijeka i okuplja veliki broj domaćih i stranih stručnjaka.
Direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora mr Mileva Pejaković – Vujošević je predstavila izdavačku djelatnost Muzeja osvrćući se na publikacije štampane poslednjih godina: Kultura i pravo autora Predraga Malbaše i Tijane Samardžić; Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta autora Petra Palavršića- kustosa i Slavka Dabinovića- bibliotekara zaposlenih u muzeju; reprint izdanje knjige Prčanj don Nika Lukovića iz 1937. godine sa predgovorom dr Antona Sbutege, popisom kuća iz 1802. godine autora Antonia Filipina, popisom kuća iz 1958. godine autora Celimira Stanića i rezimeom prof. dr Gracijele Čulić; Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, koji izlazi od 1952. godine, u kome su se našli radovi i rasprave koje obuhvataju istoriju pomorstva, arhitekture, arhivistike, istorije umjetnosti , etnologije, arheologije i turizma; mjesečni bilten Jedra Boke; Ime-znak života autorke prof. dr Gracijele Čulić.
Poslednji broj Godišnjaka 57/58 posvećen je značajnom jubileju 1200-godišnjici prenosa relikvija sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor, u kojem ima 22 saradnika, sa 27 stručnih radova, prikaza i osvrta ispisanih na 450 stranica.
Zatim je o knjizi Gracijele Čulić predsjednica Matice hrvatske ogranak Dubrovnik , Ivana Burđelez, rekla:
''Gracijela Čulić je napisala knjigu pod naslovom „Ime – znak života“ zaduživši ne samo svoj rodni Kotor već i svih nas da se posvetimo svojim slojevitim korijenima i da zatim potražimo sintezu odnosno jedinstvo u svoj našoj različitosti. Izdavač Pomorski muzej u Kotoru s pravom se može podičiti ovom izuzetnom knjigom kojoj ne možemo definirati točan žanr jer ona se temelji na egzaktnim istraživanjima, povijesnim zaključcima, lingvističkim opisima, mitologijama i svetačkim proročanstvima, suvremenim umjetnicima i najnovijim knjigama, poezijom i sentencijama.Jednom riječju ona se bavi čistom esencijom naše egzistencije i prolaznosti.'' O samoj autorki je istakla: '' ona je obilježila je jednu epohu u kojoj se svakako našla među prvima koji su potakli prekograničnu suradnju Hrvatske i Crne Gore a razlog tome svakako treba potražiti i u činjenici da njezin pojam življenja na Mediteranu ne prepoznaje nikakve administrativne podjele niti imaginarna crtovna ograničenja. ''
Prof. dr Gracijela Čulić je predstavljajući knjigu dubrovačkoj publici rekla: '' Knjiga se zove Ime – znak života, to je varijacija na lingvističku postavku Ferdinanda de Sosira koji je napravio revoluciju u lingvističkoj teoriji i rekao da je jezik sistem znakova''. Predstavila je eseje More,brodovi – obale,ljudi; Sociolingvistički aspekti nominacija nahočadi u Kotoru od XVII do kraja XIX vijeka; Onomastičke potvrde italo-slovenskih demografskih kontakata u južnoj Italiji; Sociokulturni i lingvistički aspekti nominacija dobrotskih jedrenjaka u XIX vijeku; Etimološki aspekt naziva tipova bokeljskih jedrenjaka. Takođe se osvrnula i na drugu dio knjige VARIA, gdje se nalaze eseji o don Branku Sbutegi, romanu Teuta Miraša Martinovića, knjizi Branke Bogavac Slikarstvo kao neracionalna sreća i knjizi Vesne Vičević Škrinja njeguške odive.
Na tri promocije u Kotoru predstaviće se izdanja Matice hrvatske ogranak Dubrovnik, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovačkih knjižnica, a na tri promocije u Dubrovniku bit će predstavljena izdanja kotorskih, odnosno bokeljskih izdavača i autora.
Sljedeća promocija u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige će biti uzvratna promocija Dubrovčana u Kotoru u martu, a predstaviće se izdanja Matice hrvatske Ogranak u Dubrovniku.
