Marija Starčević i Jasmina Bajo prisustvovale su predavanju Američke biblioteke u 21. Vijeku koje je, povodom obilježavanja 27. decembra, Dana bibliotekara Crne Gore, održala regionalna šefica za informacione resurse Stejt dipartmenta Alka Batnagar 20. decembra u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore Đurđe Crnojević. Predavanje su organizovali su Udruženje bibliotekara Crne Gore i Nacionalna biblioteka Đurđe Crnojević.
Jelena Đurović, direktorka NBCG Đurđe Crnojević pozdravila je skup i istakla da razmjena iskustva sa bibliotečko-informacionim sistemima, koji, poput američkog, dugi niz godina predstavljaju uzor svim bibliotekama u svijetu, olakšava integraciju crnogorskih biblioteka u evropsko i svjetsko bibliotečko informaciono okruženje i omogućava da se bolje odgovori na zahtjeve i izazove savreminih bibliotečkih standarda
Alka Batnagar , kao regionalna šefica za informacione resurse Stejt dipartmenta, sa sjedištem u Beogradu, nadzire rad 10 Informativnih centara (IRC) pri ambasadama u Albaniji, Azerbejdžanu, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Gruziji, Hrvatskoj, Jermeniji, Kosovu, Makedoniji i Srbiji, kao i 53 Američka ugla u tim zemljama. U SAD je radila na Univerzitetu Masačusets u Louvelu kao bibliotekarka na Odsjeku za privredu i nauku. Bila je glavna bibliotekarka Okružne biblioteke u Kamdenu, kao i specijalista za analize i trendove u Državnoj biblioteci u Nju Džerziju. Ima zvanje mastera bibliotečkih i informacionih nauka sa Univerziteta Roud Ajlend.
Batnagar je istakla da ne vjeruje da će biblioteke umrijeti, jer su bibliotekari stručnjaci za informacije, a informacije će uvijek ostati u bilo kom obliku. Ona smatra da biblioteke u Crnoj Gori i okruženju napreduju i imaju želju da nastave taj napredak.
Biblioteke su uvijek definisane : politikom (lokalna, republička, globalna), mjestom (fizičko i virtuelno) i ljudima (korisnici, osoblje).
Govoreći o američkim bibliotekama, Batnagar je kazala da je misija tih institucija, viđena kroz prizmu američkog društva, veoma kompleksna. Prema njenim riječima, tehnološke izmjene i ekonomska kriza utiču na društvo u svim njegovim segmentima, a biblioteke su institucije koje se mijenjaju zajedno sa društvenim zajednicama, jer ako hoćemo da preživimo, moramo se prilagoditi vremenu.
Dok su prije 30 godina biblioteke predstavljale mjesta u kojima se informacije i znanja čuvaju, u novije vrijeme su postale mjesta kojima fizička dimenzija nije dovoljna, i koje više ne čekaju da korisnici dođu k njima, već izlaze iz svojih prostornih okvira – postaju virtuelna mjesta, dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, jednako kao i pokretne jedinice tipa bukmobila koje stižu do najudaljenijih tačaka društvene zajednice, do korisnika koji ne mogu da posjete biblioteke rekla je Batnagar.
Zbog ekonomske krize raste upotreba kompjutera u javnim bibliotekama (preko 100%) kao cirkulisanje knjiga, dok je posjeta bibliotekama porasla za 40%. Korisnici nemaju posla, pa korite besplatni interenet da provjeravaju konkurse i prijavljuju se za posao. Biblioteke organizuju kompjuterske kurseve kako pisati CV ili kako voditi lično računovodstvo. Knjige pozajmljuju više, jer nemaju novaca da ih kupuju. Iako se opseg posla povećao, budžeti se dramatično smanjuju, naročito javnih biblioteka koje se finansiraju iz poreza lokalnog stanovništva, tako da se postavlja pitanje kako da sa manje sredstava, ispunimo veće potrebe društvene zajednice.
Tehnologija se razvija veoma brzo, mijenjaju se navike i potrebe korisnika i mi moramo pratiti te trendove. Većina informacija nije više lokalnog, već globalnog karaktera.
Ljudi danas dolaze u biblioteke da nauče kako da započnu sopstveni biznis, steknu neku novu vještinu, napišu biografiju, ili se upoznaju sa ljudima koji imaju isti hobi. Dolaze da koriste nove tehnologije koje im nijesu dostupne kući, bilo da su to računari, elektronski čitači, ili interaktivni sadržaji tipa video igrica. Očekuju i da biblioteka pronađe njih, kao i da ne moraju nužno da vrate knjige u toku radnog vremena, nego baš onda kad je to njima zgodno rekla je Batnagar.
