Preuzeto sa sajta Radio Kotora
Čitanje knjiga predstavlja jedinstveno, neponovljivo iskustvo. Iako je pod uticajem razvoja tehnologija i digitalnih medija čitanje u opadanju, u periodu prvog talasa pandemije koronavirusa i lockdown-a sve češće smo imali priliku da se družimo sa knjigom.
Bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo za Radio Kotor predložila je naslove za čitanje iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Kako navodi, razni su kriterijumi korisnika kotorske biblioteke za izbor naslova za čitanje. Neki od njih su, ističe Bajo, književne nagrade autora.
„Traže se autori i djela koji su dobili značajne književne nagrade u svijetu i regionu: Nobelova nagrada za književnost, Bukerova nagrada, Gonkur nagrada, a od naših NIN-ova nagrada, nagrada Meša Selimović, Vitalova nagrada“ – kaže Bajo.
Mišljenja je da savremena crnogorska književnost ima respektabilne autore čija djela su veoma čitana i u regionu. Bajo podsjeća da je najnoviji roman Ognjena Spahića: ,,Pod oba sunca’’ bio u najužoj konkurenciji za ovogodišnju NIN-ovu nagradu.
„Preporučujem i njegov pretposljednji roman,, Calypso’’. Tu su i romani Andreja Nikolaidisa: Odlazak i sjajna Mađarska rečenica, Stefana Boškovića Ministar, Nikole Nikolića Sirene za uzbunu, Slavice Perović Beton bluz, upečatljiv roman Mila Masoničića Kraj smjene, romani i poezija Balše Brkovića Mračno igralište, Paranoja u Podgorici, Plaža Imelde Markos.
Moram spomenuti i svojevrsni fenomen trilogije autorke, naše Paštrovke Jasenke Lalović: S one bande moje gore, S ove bande moje gore’’ i Kastigulja koju naše sugrađanke obožavaju.
Takođe, iskoristiću priliku da podsjetim na našu izuzetno talentovanu sugrađanku, pjesnikinju Barbaru Delać čije dvije zbirke poezije imamo u biblioteci: Tomorrowland i Gdje smo ovo, pričaj mi. Laureatkinja je 32. Festivala mladih pesnika u Zaječaru i pobjedom na ovom festivalu dobila je mogućnost štampanja prve knjige poezije Tomorrowland za koju je nagrađena Brankovom nagradom 2018. godine“ – ističe Bajo.
Kada je u pitanju književnost sa bivšeg jugoslovenskog prostora, Bajo kaže da se čitaju autori novije generacije, poput: Svetislava Basare, ovogodišnjeg dobitnika NIN-ove nagrade za roman ,,Kontraendorfin’’, ,,Andrićeva lestvica užasa’’, ,,Mein kampf’’…Enesa Halilovića ,,Ljudi bez grobova’’, Igora Marojevića ,,Ostaci sveta’’, Saše Stanišića ,,Porijeklo’’, Gorana Petrovića ,,Sitničarnica kod srećne ruke’’, Filipa Davida , ,, Kuća sjećanja i zaborava’’, Dževada Karahasana, Bekima Sejranovića ,,Nigdje nitkuda’’, ,,Dnevnik jednog nomada’’, Elvedina Nezirovića ,, Ništa lakše od umiranja’’, Vladimira Tabaševića,, Zablude Svetog Sebastijana’’, Zorana Ferića,, Na osami blizu mora’’, Damira Karakaša ,,Sjećanje šume’’, Jurice Pavičića ,,Žena s drugog kata’’.
„Preporučiću našim sugrađanima i sugrađankama sjajnu prozu književnica iz regiona: Lane Bastašić Uhvati zeca, Rumene Bruržarovske Moj muž, Osmica, Senke Marić Kintsugi tijela, Jelena Lengold Raščarani svet, Milena Marković Deca, Dubravka Ugrešić Lisice“ – navodi Bajo.
Kada su u pitanju strani autori, najviše se traže djela nagrađenih: Sali Runi ,,Razgovor s prijateljima’’, ,,Normalni ljudi’’, Mišela Uelbeka ,,Platforma’’, ,,Serotonin’’, Haruki Murakamija ,, Prvo lice jednine’’, ,,Norveška šuma’’, Orhana Pamuka, ,,Zovem se crveno’’, ,,Muzej nevinosti’’, ,,Istanbul’’, Patrika Modijana, Margaret Atvud, Kazuo Išigorua, Pitera Handkea, Olge Tokarčuk, Erlanda Lua, Filipa Rota, Džulijana Barnsa, Amina Malufa, Karl Uve Knausgora.
„Klasici su ona djela čija je vrijednost potvrđena vremenom, koja nikad ne zastrijevaju, uvijek se traže i stalno im se vraćamo. Njih, prije svega, karakteriše izuzetni umjetnički kvalitet, imaju univerzalnu vrijednost i prošli su test vremena. Naši korisnici najviše čitaju djela Dostojevskog, Tolstoja, Gogolja, Prusta, Kafke, Tekerija, sestara Bronte, a sa naših prostora Andrića, Selimovića, Krležu, Crnjanskog, Pekića, Kiša, Kovača“ – ocjenjuje Bajo.
Prema njenim riječima, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor posluje u skladu sa preporukama zdravstvenih vlasti.
„Dozvoljeno je prisistvo jednog korisnika i ograničenog broja zaposlenih u biblioteci kako bi se smanjio fizički kontakt i održao propisani razmak od dva metra između korisnika i zaposlenih, kao i korisnika među sobom. Obavezno je pridržavanje najviših higijenskih standarda u smislu postavljanja sredstava za dezinfekciju ruku, upotrebe zaštitnih maski.
Nije dozvoljeno da korisnici direktno preteražuju građu na policama. Poželjno je maksimalno favorizovati elektronsko pretraživanje knjižnog fonda (kataloga) preko sajta bioblioteke i telefonsko i/ili elektronsko naručivanje knjiga u cilju smanjenja dolaska i zadržavanja korisnika“ – objašnjava Bajo.
Godišnja članarina Gradske biblioteke i čitaonice Kotor iznosi pet eura za učenike, studente i penzionere. Za ostale je 10 eura godišnja članarina i tri eura mjesečna. Besplatna je za đake prvake.
Radno vrijeme biblioteke je od 8 do 16 časova.
