Protekle sedmice družili smo se sa učenicima petih razreda Osnovne škole „Narodni Heroj Savo Ilić“ iz Dobrote i Osnovne škole: „Njegoš“ iz Kotora. Povod je obilježavanje Dječije nedjelje koju Gradska biblioteka i čitaonica tradicionalno obilježava književnim radionicama.
Knjiga Jasminke Petrović „O dugmetu i sreći“ bila je povod da sa najmlađima razgovaramo o poštovanju različitosti i ukažemo na moć prijateljstva. Djeca su priču razumjela, osjećajno doživjela i obojila svojim mudrim razmišljanjima.
Radionice je osmislila i vodila bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović uz pomoć učiteljica: Milice Bigović, Tanje Pavlović, Jelene Petrović, Sanje Kapetanović, Milice Kuveljić, Katarinom Vukotić, Nedom Radoičić Petrić i Majom Janinović.
U dvorištu Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ u Kotoru 18. 06. 2021. godine je vladala praznična atmosfera tradicionalnog kineskog Festivala zmajevih brodova. Kotorski osnovci i polaznici edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ početak ljetnjeg raspusta obilježili su upoznavajući se sa običajima u vezi sa ovim festivalom koji je ove godine u Kini obilježen od 12 do 14 juna. Festival zmajevih brodova - Duanwu (端午), ima istoriju dugu više od dvije hiljade godina, a vjeruje se da potiče iz perioda zaraćenih država. Obilježava se u pomen kineskog pjesnika i zvaničnika Qu Yuana (340. - 278.g.PNE). Pored trka zmajevih brodova koje su najpopularnija aktivnost Festivala jedan od običaja je pravljenje ušivenih mirisnih vrećica u koje se stavljaju prah mirisnih biljaka, pelin, riža i drugi mirisni predmeti. Za vrijeme ovog Festivala ljudi često stavljaju lišće pelina na svoja vrata i prozore kako bi odvratili muve, moljce i ostale insekte od kuće.
Djeca su od različitih dostupnih materijala - krep, hamer i kolaž papira u različitim bojama koristeći modele zmajevih brodova od papira koje su sami bojili i dodavali osnovne elemente - glavu i rep zmaja izradjivali brodove i mirisne vrećice. Zmaj je totem sa najvećom snagom u Kini i predstavlja najpoštovaniji simbol u kineskoj kulturi. Kineski zmaj ima tijelo zmije, glavu svinje, rogove jelena, uši vola, bradu koze, krljušt ribe i kandže orla. Kao znak uspjeha, zdravlja, proljeća, moći, energije, prosvjetljenja, odlučnosti, blagonaklonosti, sreće i svake pozitivne promjene, glavni je simbol festivala. Ovom prilikom djeca su izradjivala lutke i maske zmaja koje su privukle najviše pažnje.
Za vrijeme obilježavanja ovog praznika u Kini se takodje pripremaju tradicionalna jela medju kojima su najpopularnije knedle od ljepljive riže - popularne zongzi - koje se pune raznim nadjevima i umotavaju se u lišće bambusa ili trske. Na današnjoj radionici polaznici su izrazili svoju kreativnost izradjivajući ih od papira i ukrasnih vrpci.
Radionicu na temu Festivala zmajevih brodova organizovali su Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor - Gradska biblioteka i čitaonica i Udruženje za promociju sinologije Kotor u okviru edukativno kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ koje se u Kotoru održavaju od aprila 2019. godine. Predavač na radionici bila je dr Jelena Stjepčević, a vođena je uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo i knjižničarke Nade Todorović. Radionice su osmišljene da bi se kotorskim osnovcima primjenom oprobanih edukativno-kreativnih metoda omogućilo stvaranje solidne osnove za dalje izučavanje ovog sve važnijeg jezika koji govori najviše ljudi na svijetu, uz neizostavno upoznavanje fascinantne kineske kulture. S tim ciljem one uključiju i tematske radionice poput današnje, čime se obilježavaju najznačajniji datumi u kineskoj kulturi i izučavaju porijeklo i načini njihovog obilježavanja u Kini.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u saradnji sa Ambasadom Meksika u Beogradu organizuje izložbu NAŠA PRAVA NA NAŠIM RIJEČIMA, kao projekat kulturne saradnje Meksiko – Crna Gora, u četvrtak, 6. maja u 12h u Staklenoj galeriji kulturnog centra. Izložbu čini 30 radova na kojima je prikazan po jedan član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, slikom i narativno, na crnogorskom jeziku.
JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor je svojim programskim aktivnostima, u saradnji sa svojim partnerima, usmjeren na kulturni dijalog među djecom, očuvanje dječijih prava i afirmaciju dječije kulture.
Katarina Kordić
I razred
Osnovna škola: "Veljko Drobnjaković", Risan
S. Lazić: "Tri susreta"
Una Marija Kokot
IV razred
M. Danojlić: "Gdje je Cica?", Risan
Jana Baštrica
III razred
Osnovna škola: "Narodni heroj Savo Ilić", Dobrota
R. Joličić: "Tata, poljubi mamu"
Milka Mirković
II razred
Osnovna škola "Njegoš", Benovo
D. Radulović: "Suncokrili"
Marija Radusinović
VII razred
Osnovna škola: "Njegoš", Benovo
A. Leso Ivanović: "Ljudi sjenke"
Anastasija Kovačević
VII razred
Osnovna škola: "Njegoš"
S. Šabo: "Pođi"
Ema Skladany
VI razred
Osnovna škola:"Ivo Visin", Prčanj
M. Antić: "Tajna"
Matija Pasković
VII razred
Osnovna čkola: "Ivo Visin", Prčanj
M. Antić: "Plavi čuoerak"
Danilo Rusković
VI razred
Osnovna škola:"Ivo Visin", Prčanj
D. Maksimović: "Ko hože da doživi čudo"
Adea Ćeranić
VI razred
Osnovna škola: "Ivo Visin", Prčanj
A. Ivanović: "Biljarda"
Ilija Magud
VI razred
Osovna škola: "Nikola Đurković", Radanovići
M. Antić: "Dosadna pjesma"
Lara Popović
VII razred
Osnovna škola: "Nikola Đurković", Radanovići
M. Antić: "Plavi čuperak"
Anja Nedović
VI razred
Osnovna čkola: "Nikola Đurković", Radanovići
M. Antić: "Kad bi jastuci progovorili"
Danica Vukadinović
VI razred
Osnovna škola: "Nikola Đurković", Radanovići
M. Antić: "Što se tu može"
Irina Bulajić
IX razred
Osnovna škola "Narodni heroj Savo Ilić", Dobrota
V. Parun: "Ti koja imaš nevinije ruke"
Nikolas Kataros
VI razred
Osnovna škola: "Narodni heroj Savo Ilić". Dobrota
"Dajte djeci da vladaju" (autorska pjesma)
Darija Guberinić
VII razred
Osnovna čkola: "Veljko Drobnjaković", Risan
D. Radović; "Zamislite"
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica tradicionalno povodom 21. marta, Međunarodnog dana poezije, organizuju Opštinsko takmičenje u recitovanju. Ove godine, s obzirom na situaciju pandemije i u skladu sa mjerama za suzbijanje širenja virusa Covid-19, takmičenje će se održati online. Na FB stranici i sajtu Gradske biblioteke i čitaonice i YouTube kanalu Kulturnog centra od ponedjeljka 22. marta biće emitovani video snimci recitovanja učesnika takmičenja do petka 26. marta kada će žiri proglasiti pobjednike.
Takmičenje će se održati:
• za osnovne škole u dvije kategorije: I kategorija od 1. do 6. razreda, II kategorija od 6. do 9. razreda;
• za srednje škole III kategorija.
Vremensko ograničenje trajanja nastupa po takmičaru jeste: za učenike osnovnih škola 3 minuta a za učenike srednjih škola 4 minuta.
Najuspješnijim recitatorima u svim kategorijama biće dodijeljene diplome i nagrade, primjerene uzrastu takmičara.
Žiri u sastavu: dramska umjetnica Tihana Ćulafić, predsjednica žirija, Jelena Đonović, bibliotekarka koja vodi program za djecu i mlade u Gradskoj biblioteci i čitaonici u Herceg Novom i rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević ocjenjivaće da li je izbor pjesme primjeren uzrastu recitatora, dikciju i akcentuaciju, misaono-emotivni doživljaj pjesme, prirodnost, izražajnost i sugestivnost recitovanja.
Srećno svim takmičarima!!!
Tradicionalni zimski kotorski karneval je manifestacija koja ima tradiciju dugu više od pola milenijuma. Uz kotorski karneval su odrastale mnoge generacije, a on im je pružao priliku da iskažu svoju kreativnost i prepuste se bezbrižnosti karnevalskih dana. Nažalost, ove godine, uslijed nepovoljne epidemiološke situacije širom svijeta, kotorski karneval ne može okupiti veliki broj učesnika. Šarenilo gradskih ulica, karnevalski ples i radost svih onih koji su barem na jedan dan mogli biti nešto drugo, sačekaće ljepše dane. Međutim, mi želimo da barem na kratko prizovemo kreativnu i razigranu karnevalsku energiju. Zato smo odlučili da raspišemo literarni i likovni konkurs, koji za temu ima kotorski karneval, a koji će pružiti priliku učenicima da iz svog ugla opišu i naslikaju sve ono što ih asocira na ovu tradicionalnu kotorsku feštu.
Propozicije konkursa:
- Na konkursu mogu učestvovati učenici osnovnih škola, od prvog do devetog razreda
- Jedan učesnik može poslati po jedan rad i za literarni i za likovni konkurs
- U okviru konkursa, radovi će se bodovati u dvije uzrasne kategorije: od I do V razreda i od VI do IX razreda (I, II i III mjesto)
- Poslati radovi moraju sadržati ime i prezime učenika, razred, naziv škole i ime mentora
- Radovi se dostavljaju u koverti u kancelarijama JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor
Konkurs je otvoren od srijede, 24. februara do četvrtka, 11. marta 2021. godine.
Literarni i likovni radovi koji zadovolje kriterijume biće prikazani na izložbi koja je planirana u martu mjesecu.
Literarni i likovni radovi koji zadovolje kriterijume, biće štampani u publikaciji posvećenoj Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu, a promocija publikacije je planirana za april mjesec 2021. godine.
Sve dodatne informacije možete dobiti na e-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i broj telefona 067 644 347.
U iščekivanju vaših radova, srdačno vas pozdravljamo.
Ko to cvrči u Kotoru gradu? Čije to cvrčanje kao muzika zvuči?
Ezop nam je prije više od dvadeset vjekova poklonio jednu basnu – basnu, o onima koji se čuju i cvrče, uprkos tome što su gladni. A kažu, i danas i tada, da onaj što svira preko ljeta, zimi praznog stomaka po ulici šeta!
Teatar Mladih nam u Kotor donosi prvu predstavu u 2021. godini – predstavu "Cvrčak i mrav", rađenoj po dramatizaciji Milene Depolo, u režiji Branka Ilića.
Predstava "Cvrčak i mrav" se pita ko su ti ljudi koji su kazali da će zimi gladovati onaj što je ljeti svirao? Zašto nam trebaju Cvrčci uopšte? Kako prolaze oni koji odluče da zacvrče među mravima?
U Kotoru, 26. februara, u 17 sati, na sceni Kulturnog centra# Nikola Đurković" zacvrčaće glumci "Teatra Mladih", dođi da ih vidiš i čuješ.
Predstava CVRČAK I MRAV, rađena u koprodukciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, JU Gradsko pozorište Podgorica, JU Herceg Fest i JU Grad teatar Budva biće odigrana u Kotoru, u petak 26. februara 2021.godine u 17 sati.
Prema tekstu Milene Depolo, režiju potpisuje Branko Ilić.
Glume: Branka Femić – Šćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić.
Scenografija: Branko Ilić
Kostimografija: Tijana Todorović i asistentkinja Marta Garčević
Lektorka: Katarina Krek
Muzika: Who see
Koreografija: Marija Brajković
Aranžman za song „Koji sam ja kralj“ – Peđa Nedeljković
Dizajn plakata i programa: Aleksandra Jeftović
Tehnički direktor i dizajn svijetla: Nikola Krstić
Izrada scenografije: Dejan Radonjić, Bato Raičević, Mira Perišić
Prodaja ulaznica po cijeni od 3 eura biće na blagajni Kulturnog centra u četvrtak (25.02) od 10h do 12h i na dan igranja (26.02) od 15 do 17 sati.
Poštujući mjere Ministarstva zdravlja u borbi protiv koronavirusa, broj mjesta u sali je ograničen na 50.
Shodno tome napravljen je novi raspored sjedenja koji omogućava propisanu distancu uz poštovanje epidemioloških mjera.
Obavezno je nošenje maske i dezinfekcija ruku prije ulaska u objekat.
Posljednjeg ponedeljka u 2020. godini završen je Četvrti ciklus edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'' u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor. Ovaj ciklus se zbog epidemiološke situacije realizovao i u virtuelnoj formi, a bio je i logičan nastavak svega što je rađeno tokom prethodna tri ciklusa radionica. Kod polaznika smo kao i u ranijem radu, pored reprodukovanja kineskih karaktera i riječi, podsticali drugačiji način razmišljanja uz povezivanje sa karakterističnim kulturološkim pojmovima iz oblasti nauke o Kini. Tokom Četvrtog ciklusa koji je poprimio koncept škole sinologije za najmlađe, polaznici su se svakog ponedeljka upoznavali sa novim pojmovima iz kineske kulture i učili da prepoznaju vezu sa pisanim i govornim aspektima jezika. Nakon izložbe radova polaznika, ciklus je započet tematskom radionicom posvećenom Festivalu sredine jeseni. U njegovoj virtuelnoj formi, od načina upotrebe kineskih štapića, simbolike, upotrebe i pravila lijepog ponašanja, istorijata proizvodnje svile u Kini, upoznavanje sa novim pojmovima kao što je ,,Put svile'', preko bogate istorije i znamenitosti pobratimskog grada Ksi-ana, kulture čaja u Kini, istorije Kineskog zida i pojašnjenje termina, pa sve do tematske radionice posvećene Novoj godini polaznici su paralelno usvajali novu terminologiju, jednostavna gramatička pravila, vježbali kopiranje kineskih karaktera po utvrđenom redosljedu poteza uz prepoznavanje određenih grupa radikala unutar njih. Kao i u prethodnom periodu, korišćene su kombinovane metode i materijali sa temama koje su relevantne za osnovce dizajnirani da obezbijede postepen ulazak u svijet novog jezika i kulture. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog i Predsjednica Udruženja za promociju sinologije Kotor, a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
Riječ sedmice 年Nián - godina.
Poslednja edukativno-kreativna radionica Četvrtog ciklusa Kineski kroz igru protekla je u prazničnoj i zabavnoj atmosferi.
Kako se čestita Nova godina i kako to da napišemo?
Kada se u Kini slavi Nova godina i koje legende stoje iza novogodišnjih običaja?
Djelovi tijela na kineskom.. malo filmske magije - Shrek na kineskom i korisne fraze...kopiranje novih karaktera i govorne bježbe.
...Sve to uz zabavu i igre:)))
