Poštujući mjere Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela, izložba Partenza hrvatske umjetnice Renate Poljak biće otvorena u atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru u petak 10. jula 2020.g. u 20 sati.

Izložba se organizuje u oviru kulturno – edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“ koji se održava pod pokroviteljstvima Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Na otvaranju će govoriti: Veselko Grubišić - konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori,
Boris Bastijančić - savjetnik Predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja, Zvonimir Deković - predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Sanja Putica - ambasadorica projekta i Marina Dulović – sekretarka Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti u opštini Kotor.

U muzičkom dijelu programa nastupiće klapa “Jadran” iz Tivta.

Zbog pandemije virusa COVID 19 broj posjetilaca je ograničen.
Preduzećemo sve mjere za bezbjedno otvaranje izložbe, što podrazumijeva nošenje maski, držanje distance i dezinfekciju ruku.

Zainteresovani izložbu mogu pogledati do 20-og jula 2020.g.

Suorganizator izložbe je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.

Partneri su: Opština Kotor, Hrvatsko građansko vijeće Crne Gore, Zajednica bokeljskih Hrvata, Galerija Kranjčar, a donatori izložbe su HEP i Regent Porto Montenegro.

U okviru izložbe Ministarstvo nauke Crne Gore predstaviće novi projekat -istraživanje i liječenje kancera najmodernijom i ujedno najefikasnijom metodom u svijetu - hadronskom kancer terapijom.

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor - Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 - posljedice i oporavak nakon Covida19".

Druga tribina na temu: ,,Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost"održaće se 3. jula (petak) u 11 sati na terasi Pomorskog muzeja. Učešće će uzeti arhitektice Vlasta Mandić i Aleksandra Kapetanović i arhitekte Ilija Lalošević i Aleksandar Dender. Moderatorka će biti bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.
Cilj projekta je osvrt na stanje u društvu izazvano pojavom epidemiološke krize, analiza trenutne situacije i saniranje posljedica u svim oblastima društvenog života i stvaranja. Planirano je da u desetominutnim izlaganjima na interesantne teme iz različitih sfera uzmu učešće ugledni i kompetentni građani Kotora − predstavnici ustanova, organizacija, festivala, NVO sektora. Razgovaraće se na temu ekonomije, kulture, sporta, preduzetništva, turizma, obrazovanja...

Vjerujemo da će nakon održavanja nastave preko interneta, aplikacija za video konferencije, nemogućnosti odlaska na posao za veći broj zaposlenih, totalnog prekida kulturnih i sportskih aktivnosti i programa uživo, ovaj projekat biti svojevrsna novina u Kotorskom kulturnom ljetu koje je na samom početku. Cilj je da uključimo što više naših građana, promišljamo kako i što treba učiniti da zajedno izađemo što bezbolnije iz krize i problema u kojim se našao cijeli svijet, a koji nijesu zaobišli ni Kotor.

Teatrografska izložba "Crnogorska pozorišna povijest" i promocija specijalnog broja časopisa" Pozorište" čiji je sadržaj u cjelosti posvećen viševjekovnoj pozorišnoj tradiciji Kotora biće održani u Atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u utorak, 30. juna, sa početkom u 11 sati. Organizator je Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor uz podršku Opštine Kotor.
O značaju postavke koju čine trinaest (13) panoa i časopisa "Pozorište" će govoriti dramske umjetnice Tihana Ćulafić i Marija Sarap i autorka izložbe i urednica u okviru „Nikšićke kulturne scene“ i časopisa Slavojka Marojević. Izložba će biti otvorena do 7. jula. Ovaj program je i dio repertoara Nikšićkog pozorišta koji se realizuje u okviru Nikšićke kulturne scene.

Milica Popović, Marija Sarap i Marija Starčević iz Kulturnog centra "Nikola Đurković" Kotor prisustvovale su radionici na temu „Valorizacija kulturnih i kreativnih resursa Crne Gore“, koja je održana 23.06.2020.g u Ministarstvu kulture, u okviru implementacije projekta „Prekogranična razmjena za razvoj kulturnih i kreativnih industrija“ (Cross-border exchange for the development of Cultural and Creative industries – 3C).

Događaj je organizovan u saradnji Ministarstva kulture Crne Gore, kao vodećeg partnera na projektu, sa Institutom za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER), a osnovni cilj je bila identifikacija ključnih kulturnih i kreativnih resursa, kao i mogućnosti za njihovu valorizaciju i potencijalne inicijative za prekograničnu saradnju.

Učesnici radionice (predstavnici ustanova kulture, nevladinih organizacija, privrednih društava, kao i samostalni umjetnici i profesionalci u kulturi) bili su u prilici da prepoznaju i predlože resurse za koje procjenjuju da imaju značajan potencijal za razvoj i na osnovu toga identifikuju potencijalne projekte koji bi imali i prekograničnu dimenziju.

Zaključak radionice je da postoji ogroman spektar potencijalnih razvojnih oblasti u domenu kulturnih i kreativnih industrija koje mogu biti realizovane u saradnji sa partnerima iz Albanije i Italije.

Na događaju su predstavljeni rezultati mapiranja kulturnih i kreativnih subjekata u Crnoj Gori koje je IPER sproveo u cilju uspostavljanja osnove za saradnju kulturnih i kreativnih institucija programskog područja razvijanjem prekogranične mreže.

Projekat 3C podržan je u okviru prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a ima za cilj unapređenje saradnje relevantnih aktera u programskom području, kroz uspostavljanje inovativnih kulturnih i kreativnih centara sa rezidencijalnim umjetničkim programima i formiranje zajedničkih prekograničnih mreža saradnje.

Projekat će doprinijeti povezivanju sektora kulture u projektnim teritorijama i to kroz razmjenu informacija, znanja, iskustava i kreativnih potencijala. Rezultati projekta odnose se na uspostavljanje rezidencijalnih umjetničkih programa, otvaranje tri multifunkcionalna kulturna centra u Crnoj Gori, Italiji i Albaniji i uspostavljanje regionalne mreže preduzetnika u kulturi, sa ciljem razvoja kreativnih industrija.

Pored Ministarstva kulture koje je glavni partner u realizaciji projekta, projektni partneri su Ministarstvo ekonomije Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Albanije, Institut za zaštitu spomenika kulture „Gani Strazimiri” iz Albanije, Regija Pulja – Odjeljenje za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj iz Italije, Regija Molize i Fondacija kulture iz Molize (Italija). Pridruženi partneri su Nacionalni centar za kinematografiju iz Albanije i Fondacija Gramsci, Pulja, Italija.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 24. juna u Atrijumu Kulturnog je organizovao promociju romana „Ministar“ autora Stefana Boškovića za koji je autor dobio Evropsku nagrada za književnost za 2020. godinu. Sa autorom je razgovarao Aleksandar Radunović Popaj. Publiku je pozdravila rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević.
Bošković piše filmski brzo i literarno studiozno, elementi političkog trilera, noira, psihodelije i melanholije čovjeka i društva u tranziciji organski a nepredvidljivo rastu jedno iz drugoga pa se svako malo čitatalac može zapitati ko je ovdje lud: Ministar, društvo ili on sam. Na tako teška pitanja nema lakih odgovora, pa kolikogod ova knjiga bila opčinjavajuća, njezin je efekt secirajući i otrežnjujući: i čovjek i društvo se otkrivaju u svoj svojoj bijedi i raskoši, u neskladu i težnji da se dosegne žuđena normalnost i mir. (Kruno Lokotar)
Autor je objasnio kako je gradio lik Valentina Kovačevića: „Na početku je prikazan kao proračunat, tipičan, malo ljigav i malo šarmantan lik. Kroz tih devet dana, koliko traje njegov život u romanu, pritisci se samo pojačavaju i sve te stvari koje je on tokom godina pažljivo planirao o svojoj budućnosti, odjednom počinju da se raspadaju kao i njegov privatan život i odnos sa svim ljudima. On jednostavno gubi ministarsko tlo i vraća se tamo gdje zavšava roman - u njegovo prirodno stanje.''
Radunović lik Valentina Kovačevića zapravo vidi kao antiheroja savremene Crne Gore, naglašavajući da je intencija autora ,, bila da prikaže patnju jednog čovjeka za kojeg je potpuno nebitno to što je ministar. Imao je sticaj nesretnih okolnosti, iz jednog lijepog života u vladajućoj klasi, planova koje je imao za svoj život desio se sunovrat zbog toga što je učestvovao u jednom performansu i ubio umjetnicu koja ga je pozvala da učestvuje. Pokazatelj je da nije bitno ko ste, gdje i na kojoj poziciji, te da vam se život survava u provaliju kao bilo kojem drugom čovjeku’’.