Predavanje i prezentacija o Sahaja yogi održaće se u multimedijalnoj sali Kultunog centra “Nikola Đurković” Kotor, u srijedu 18. septembra 2019.g sa početkom u 19 sati.

Ulaz je slobodan.

Ako želite da se povežete sa svojom unutrašnjom energijom, otkrijete znanje o svom suptilnom tijelu i gdje su izvori mira, radosti i harmonije, pozivamo vas na Sahaja meditaciju. To je živ proces, konkretan i provjerljiv, zasnovan na urođenim principima koje svako ljusko biće već ima u sebi.

Rezultati:

- oslobađanje od stresa, posljedica trauma, raznih oblika zavisnosti

- emocionalni i fizički balans

- fokusiranost, koncentracija

- prisutnost u sadašnjem trenutku, spontanost, radost

- dublji duhovni rast i razvoj svih aspekata ličnosti i bića

- mogućnost da pomognemo i sebi i drugima

Postiže se jednostavnim tehnikama koje su prilagodljive svim uzrastima, uključujući i djecu.

Sahaja Yoga postoji u većini zemalja u svijetu i svuda je besplatna.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Goethe Institutom iz Beograda u petak veče, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizovali su predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.
Sa piscem i pjesnikom razgovarala je prof. dr Jelena Knežević a prevoditeljka je bila Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda. Prisutne je pozdravila Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i podsjetila da je saradnja Kulturnog centra /Gradske biblioteke i čitaonice sa Goethe Institutom započela prošle godine u maju mjesecu. "Saradnja sa institutom će omogućiti predstavljanje još kvalitetnih sadržaja kotorskoj publici. Marsel Bajer je jedan od najpoznatijih njemačkih pisaca današnjice, dobitnik brojnih književnih nagrada. Za naše govorno područje do sada su prevedena samo dva djela: Kaltenburg i Leteće lisice, u izdanju Geopoetike".
Prema riječima Jelene Knežević, Bajerov debitantski roman "Ljudsko meso" govori o ljubavi, ljubomori a kritičari kažu i o ljudskoj potrebi da se potpuno približimo jedni drugima.
"Slijede “Leteće lisice” iz '95. godine, roman koji postiže izvanredan uspjeh, a predstavlja Marselov početak bavljenja njemačkom istorijom, nacionalsocijalizmom. Romani “Špijuni” i “Kaltenburg” maestralno povezuju njemačku istoriju i savremenu i neposrednu sadašnjost" – objašnjava Knežević. Kako navodi, Marsel je pisac koji problematizuje samu književnost, te samo pisanje. On je izuzetno refleksivni liričar, pjesnik misaone poezije. Takođe, Marsel je poznavalac pop muzike i pop kulture i piše tekstove za operu.
"Leteće lisice" su roman o Drugom svjetskom ratu, instrumentalizovanju jezika, sredstvima propagande, ali i takođe knjiga o pseudonauci. Prema riječima prof. Knežević, metafora "letećih lisica" može se dovesti u vezu sa onima koji su ostali nijemi tokom Drugog svjetskog rata, nisu progovorili za sve zločine i sve nepravde koje su se dešavale, ali sa druge strane i sa onima kojima je uzet glas, obespravljenima koji nisu imali pravo glasa, žrtvama u nacionalsocijalizmu.
Potom je predstavljen Bajerov drugi roman „Kaltenburg“. U romanu se na fonu pola vijeka istorije DDR-a pripovjeda priča o Kaltenburgu, profesoru, orintologu i istraživaču ljudskog ponašanja, koji nakon rata, u Drezdenu podiže na noge naučni institut, a onda nakon izgradnje Berlinskog zida iznenada nestaje. "Tada već sam znao da želim napisati roman u kome će grad da bude jedan od glavnih likova. Eksentrici ne stoje u centru svijeta, već negdje na ivici, na nekom obodu i ja volim da pišem o figurama koje imaju tu perspektivu sa neke ivice, sa druge strane koja nije centralna. Sve priče o životinjama koje se nalaze u Kaltenburgu zapravo ukazuju na međuljudske odnose i političke odnose iz tog vremena...“ – pojašnjava autor.
Kotorskoj publici je predstavljena i Bajerova lirika sa posebnim akcentom na novoj zbirci poezije „Paprat“. "Moja supruga Žaklin Merc je likovna umjetnica i nas dvoje smo dobili ponudu od jednog bibliofilskog udruženja u Lajpcigu da napravimo zajedničku knjigu. Pjesme koje sam ja pisao i grafike koje je Žaklin radila su nastale kao međusobni dijalog nas dvoje. Niti je ona radila ilustracije mojih pjesama, niti sam ja u svojim pjesmama opisivao njene grafike. Više je bilo riječi o tome da osjetimo puls jedno drugom. To je na neki način komponovana knjiga, kompozicija radova dvoje umjetnika" – ističe Bajer.
Pjesme iz ove zbirke biće prevedene i objavljene u izdanju festivala Ratkovićeve večeri poezije.

U prepunoj Multimedijalnoj sali Kulturnog centra u četvrtak 05. septembra kotorskoj publici predstavili su se višestruko nagrađivani hrvatski pisci Nikola Petković i Zoran Ferić. Moderatorka je bila prof. Višnja Višnjić-Karković, viša stručna savjetnica Odjela za kulturu Grada Rijeke. U ime organizatora publiku je pozdravila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.

Nikola Petković, dobitnik književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman za roman Put u Gonars u izdanju Profila za 2019. godinu, predstavio je nagrađeni roman. Autor oko motiva logora, u koncentričnim krugovima, priča romanesknu hroniku Bakra u Drugom svjetskom ratu – priču malih istorija Grada koji je, na jedinstven način, ujedno i glavni lik. Tretirajući istoriju kao književnost i fikcionališući zbilju Grada i njegovih stanovnika, autor nam priča o njihovim snovima, patnjama i "zagubljenim" iluzijama.

Zoran Ferić, predsjednik Hrvastkog društva pisaca, akcenat je stavio na roman ,, Na osami pored mora'', čiji glavni junaci su, legendarni dalmatinski „galebovi“, ti surovi lovci na ženska srca svojevrsni zaštitni znak jugoslovenskih ljetovališta tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Smješten na ostrvu Rabu roman prati sudbine nekolicine (anti)junaka i junakinja i njihove brojne „podvige“ na specifičan ferićevski gorko duhoviti način.

Na kraju večeri autori su razgovarali sa znatiželjnom publikom koja je kometarisala i postavljala brojna pitanja.

Organizatori događaja su bili Savez Crnogoraca Hrvatske Rijeka i Grad Rijeka u saradnji sa JU Kulturnim centrom „Nikola Đurković“ Kotor, Gradskom bibliotekom i čitaonicom, Ogrankom Matice hrvatske u Boki kotorskoj, Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore.

Međunarodni dan pismenosti se širom svijeta obilježava 8. septembra, od 1966. godine kada je ustanovljen od strane Uneska sa ciljem upozoravanja na problem pismenosti i obrazovanja. JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor ove godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti organizuje promociju Regionalnog festivala fantastične književnosti Refesticon, sa posebnim osvrtom na zbirku kratkih priča Zmajevi dolaze, čiji su autori učenici osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. Među autorima objavljenih priča je i sedam učenika iz kotorskih škola, koji će na promociji čitati svoje priče i govoriti o iskustvu sa učešća na festivalu.
U kategoriji osnovnih škola objavljeni su radovi Nine Doljanice, Stasije Perović, Nikoline Nikolić, Nikole Kovača i Ane Doljanice, kao i Maje Ćatović i Vasilija Vuksanovića u kategoriji srednjih škola. Na promociji će govoriti i spisateljice iz Kotora, Vjera Banićević i Tijana Guskić, čije su priče objavljene u ovogodišnjoj zbirci kratkih priča, Zmaj Vražjih firova. O Festivalu fantastične književnosti Refesticon, njegovom osnivanju i cilju govoriće organizator festivala, Dragić Rabrenović. Razgovor će voditi Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u JU Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor.

Obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti održaće se u ponedjeljak, 9. septembra 2019. godine u Kinu Boka, sa početkom u 12 i 30 časova.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa "Goethe Institutom" iz Beograda u petak 6. septembra sa početkom u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizuju predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.
Marsel Bajer rođen je 23. novembra 1965. u Tajlfingenu/Virtemberg, a odrastao je u Kilu i Nojsu. Studirao je germanistiku, anglistiku i teoriju književnosti na Univerzitetu u Zigenu. Godine 1992. odbranio je magistarski rad na temu djela Friderike Majreker. Bajer je dobitnik brojnih nagrada, među kojima su Nagrada "Jozef Brajtbah" (2008) i Nagrada "Georg Bihner" (2016). Do 1996. godine Marsel Bajer je živio u Kelnu, a od tada do danas živi u Drezdenu. Bajerovi romani "Leteće lisice" (1995, Geopoetika 2010) i Kaltenburg (2008, Geopoetika 2012) objavljeni su na srpskom jeziku u prevodu Jana Krasnog, koji je za ovu priliku preveo pjesme iz knjige „Paprat“. Sa Marselom Bajerom razgovor će voditi prof. dr Jelena Knežević a prevoditeljka je Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda.