Kulturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica i Udruženje za promociju sinologije Kotor organizatori edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'', kao i sve kulturne institucije u Crnoj Gori su u proteklom periodu svoje aktivnosti sprovodili preko svoje FB stranice, web sajta i instagrama Kulturnog centra.
S obzirom na to da u periodu poštovanja kućne izolacije nije postojala mogućnost održavanja radionica, za kraj trećeg ciklusa edukativno-kreativnih radionica ,Kineski kroz igru'' organizatori su osmislili virtuelnu izložbu radova i izvedbi polaznika-osnovaca iz Kotora. U toku aprila i maja, naši polaznici iskazali su svoju kreativnost radovima na različite teme, počev od obilježavanja Dana kineskog jezika Ujedinjenih Nacija, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, predstojećeg Festivala zmajevih brodova, radovima sa motivom zmaja, pande kao i na ostale teme u vezi sa kineskim jezikom i kulturom.
Za početak, uživali smo u video lekciji koju je pripremila polaznica edukativno-kreativne radionice ,,Kineski kroz igru'' Andrea Obradović iz JU O.Š. 'Njegoš' Kotor, odjeljenje I/1 koja se za vrijeme kućne izolacije potrudila da nas upozna sa osnovnim pozdravima u kineskom jeziku, kineskim karakterima pomoću kojih se ove riječi zapisuju uz objašnjenje upotrebe tonova u ovom jeziku.
Nakon toga uslijedili su radovi Lidije Vičić iz JU O.Š. ,,Njegoš'' Kotor, odjeljenje III/1, Kaline Ane Kostadinović iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2, Bata Katharosa iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2, Vasilija Stjepčevića iz JU O.Š. ,,Narodni Heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje I1, Nikolasa Katharosa iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje V/2 i Vukana Stjepčevića iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje VI/1.
,,Kineski kroz igru'' podrazumijeva i održavanje tematskih radionica iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i kulture i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u Kini. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog, a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
U tom smislu, radove naših polaznika pratili su tekstovi edukativnog karaktera u skladu sa temom koji su imali za cilj najmlađima približe značaj i simboliku naslikanih motiva i kakvo uporište obilježavanje određenih datuma ima u kineskoj kulturi
U atrijumu kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ danas su dodjeljene nagrade pobjednicima likovnog i fotografskog konkursa Kulturno naslijeđe – izvor kreativnosti .
U ime organizatora, prisutne je pozdravila Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade i istakla da joj je veliko zadovoljstvo što su pristigli radovi ne samo iz Crne Gore nego i iz regiona.
Učesnici konkursa su ispoštovali sve četiri kategorije u dva segmenta: likovni i fotografski. Likovni segment je obuhvatao dvije uzrasne kategorije: za djecu do 6 godina i za djecu od 6 do 10 godina. Fotografski segment je obuhvatao slijedeće kategorije: djeca od 11 do 15 godina i mladi od 15 do 30 godina.
Nagrađeni učesnici:
Likovni konkurs za uzrast do 6 godina
I mjesto – Dunja Radović
II mjesto – Vanja Mirković
III mjesto – Kristina Mirković
Specijalna nagrada za učešće – Danilo Mirković
Specijalna nagrada za učešće – Sofija Mirković
Likovni konkurs za uzrast od 6 do 10 godina
I mjesto – Staša Martinović
II mjesto – Mehmed Medo Nikezić
III mjesto – Andrea Božović
Fotografski konkurs za djecu od 11 do 15 godina
I mjesto – Nikola Kovač
II mjesto – Nikolina Nikolić
III mjesto – Lazar Pupović
Fotograski konkurs za mlade od 15 do 30 godina
I mjesto – Jovana Mračević
II mjesto – Milena Popović
III mjesto – Duško Vukčević
Nagrade je uručila Tatjana Miljenović, direktorica kotorskog Kulturnog centra.
Izložba je postavljena u Staklenoj galeriji Kulturnog centra i može se pogledati do petka, 29. maja 2020. godine od 8 do 14h.
Radom sa motivom pande (pojednostavljeni karakteri: 熊猫, piyin: xióng māo) koji je pripremila polaznica edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru" Kalina Ana Kostadinović iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2, zatvorićemo virtuelnu izložbu posvećenu kineskom jeziku i kulturi,u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor.
,,Kineski kroz igru" podrazumijeva i održavanje tematskih radionica iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i kulture i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u kineskoj kulturi. Pande su postale simbol Kine i zaista su značajne za kinesku kulturu. U očima Kineza, pande su poput ratnika zbog kvaliteta koje posjeduju. Pande mogu pronaći hranu za sebe, popeti se na drveće i izdržati ekstremno hladne temperature. Čak je rečeno da su pande jake kao tigrovi. Pored toga što simbolizuje snagu, panda takođe simbolizuje mir i prijateljstvo, jer ima nježan temperament i nije poznata po napadima na druge. Takođe, crno-bijela boja pande vidi se kao fizički prikaz Yin 阴 i Yang 阳 principa ☯️ odnosno kako ravnoteža između njih dovodi do sklada i mira. Mnoga literarna dela uključuju pandu. Vjeruje se da ova životinja takođe ima moć za borbu protiv zlih duhova. Iz tog razloga su vijesti o rođenju pandi za Kineze zaista uzbudljive, jer je panda značajna kako u kineskoj istoriji tako i u kulturi. Džinovska panda (kineski: 大熊猫，piyin:dà xióng māo)je medvjed koji je rodom iz južne centralne Kine. 90% njene ishrane čini bambus. Kada ljudi misle na Kinu, česta asocijacija je upravo panda. Ljudi u Kini dugo su se divili svim vrstama medvjeda pored pande. Medvjedi imaju različita simbolička značenja u kineskoj kulturi. Ako pogledamo predmete od žada, keramike i bronze, skulpture kao i bronzana ogledala dinastije Han iz 206 B.C. do 22 A.D., vidi se da su ukrašeni umjetničkim predstavama medvjeda. To je zato što su ljudi tog doba obožavali medvjeda i poštovali ga postavljajući njegovu sliku na mnoge predmete kao totem odnosno životinju sa duhovnim značajem.
U toku mjeseca aprila rad na temu Svjetskog dana knjige i autorskih prava za našu virtuelnu izložbu posvećenu kineskom jeziku i kulturi pripremio je polaznik edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’' Bato Katharos iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje IV/2.
Bato i Nikolas Katharos pohađali su radionice od samog početka i pokazali izuzetnu nadarenost za pisanje kineskih karaktera. Ovdje vidimo kineski karakter '书' (shū-knjiga) u skladu sa temom rada. Najstarija kompletna, štampana i datirana knjiga koja je preživjela je ,,Dijamantska sutra'' nastala upravo u Kini za vrijeme dinastije Tang. Na kraju spiska, kolofon navodi da je knjigu s poštovanjem naručio Wang Jie u ime svojih roditelja za univerzalnu distribuciju, i da je napravljena 11. maja 868. godine. Ovo djelo koje sadrži razmišljanja o iluziji i percepciji, prvobitno je napisano na sanskritu i prevedeno na kineski 402. godine. Veličanstvena dinastija Tang (618-907 唐代 pinyin: Táng dài）poznata je po brojnim izumima u oblastima medicine, inženjerstva i nauke. Štampanje na drvenim blokovima je bilo još jedno veliko dostignuće ove dinastije koje je na kraju dovelo do razvoja svitaka i knjiga.
Još jedan rad na temu predstojećeg Festivala zmajevih brodova za našu virtuelnu izložbu posvećenu kineskom jeziku i kulturi pripremila je polaznica trećeg ciklusa edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’' Lidija Vičić iz JU O.Š. ,,Njegoš'' Kotor, odjeljenje III/1.
Pored trka zmajevih brodova koje predstavljaju najpopularniju aktivnost ,,Dragon Boat'' Festivala (端午节 Duānwǔ jié) jedan od običaja je pravljenje ušivenih mirisnih vrećica ( 香包 Xiāng bāo) u koje se stavlja prah iđirota (poznat kao vodeni božur, mirisav šaš, mirisna trska, mirisni koren, komuš ili vodena sabljica), pelina i riže i drugi mirisni predmeti. Takođe, za vrijeme ovog festivala ljudi često stavljaju lišće iđirota i pelina na svoja vrata i prozore kako bi odvratili muve, moljce i ostale insekte od kuće. Vjeruje se da vješanje ovih biljaka na vrata ili prozore takođe tjera zlo i donosi zdravlje porodici - posebno djeci.
Razlog tome leži u činjenici da ,,Dragon Boat'' Festival pada na peti dan petog lunarnog mjeseca, koji predstavlja početak ljeta kada su zbog velikih vrućina ljudi podložni bolestima. Pored toga, zmije i insekti lako se razmnožavaju, pa je potreban oprez. Iz ove perspektive Festival zmajevih brodova može se opisati kao važan u drevnoj praksi iskorjenjivanja bolesti i prevenciji epidemija, slično današnjem ,,Svjetskom danu zdravlja"
