JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, povodom 21. novembra, Dana opštine Kotor, u ponedjeljak 18. novembra u Kinu „Boka“ sa početkom u 11 sati organizuje promociju romana za djecu „Djevojčica Tara i čarobno drvo“ autora Žarka Vučinića.
Žarko Vučinić rođen je 1972. godine u Beogradu, gdje je i završio Šumarski fakultet. U studentskim danima bavio se ekološkim temama kao novinar na Trećem kanalu RTS. Početkom XXI vijeka bio je savjetnik za međunarodnu saradnju i portparol u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore. Nakon toga, radio je kao konsultant na međunarodnim projektima iz oblasti šumarstva, zaštite životne sredine, turizma zasnovanog na prirodnim bogatstvima i poljoprivrede. Koordinirao je i kreirao predstavljanje crnogorskog sektora šumarstva i poljoprivrede na svjetskim i evropskim konferencijama. Napisao je više od 20 scenarija za kratke tematske filmove. Od 2014. godine izvršni je direktor nevladine organizacije „UROŠ - Udruženje za razvoj ruralnih oblasti i šumarstva“. Svoju prvu knjigu za djecu „Čudesni svijet puha Đorđa“ objavio je 2016. godine, a za njen nastavak „Puh Đorđe i duhovi triftara“ dobio je nagradu Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2017. godini. Posljedni dio ekološke trilogije „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog“ objavio je 2018. godine. Dva puta je nominovan za prestižnu regionalnu književnu nagradu „Mali princ“. Na Prvom festivalu knjige – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) održanom 2018. godine, izdavačka kuća „Gligorije Dijak“ iz Podgorice dobila je priznanje za inovativno-obrazovnu praksu, za trilogiju autora Žarka Vučinića koju čine knjige: „Čudesni svijet
puha Đorđa“ i „Puh Đorđe i duhovi triftara“ i „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog“. Za roman „Djevojčica Tara i čarobno drvo“ dobio je nagradu za najbolju crnogorsku knjigu za djecu u 2019. godini. Kreator je koncepta „Priroda, djeca, mašta – učimo uz puha Đorđa“ čiji je cilj povratak djece
prirodi, koji je promovisao pred više od 7000 mališana iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Zbog zapaženog rada sa djecom, brige o djeci i zalaganja za prava djeteta, 2018. godine je proglašen za Ambasadora djece svijeta od organizacije “Država dece sveta” iz Srbije.
Na promociji u Kotoru učestvuju Sonja Živaljević i autor.

Javna ustanova Kulturni centar "Nikola Đurković" Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica, povodom proslave 21. novembra, Dana opštine Kotor, organizovala je sinoć u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra promociju romana "Mađarska rečenica", autora Andreja Nikolaidisa.
Ispred organizatora prisutne je pozdravila rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Marija Starčević.
Sa autorom je razgovarao književnik Aleksandar Bečanović, ističući da bi roman „Mađarska rečenica“ mogla biti neka vrsta sinteze Nikolaidisovog dosadašnjeg rada. ,,Ovaj roman je sinteza kada govorimo o njegovim opsesivnim temama koje se ponavljaju. Odnosi se na njegov direktan odnos prema realnosti i na insistiranje na toj fascinantnoj metafori apokalipse. Na temeljnoj metaforičkoj konstituciji njegovog opusa koji je vezan za odnos oca i sina", pojasnio je Bečanović.
“Ono što sam radio prije i poslije ovoga romana jeste da sam pokušao naći najbolju formu. Mi pisci imamo mnogo toga za reći, a radi se samo o načinu na koji će to biti saopšteno. Neke pisce potraga za savršenom formom vodi ka više teksta, dok je mene vodila ka manje. Zato je ovo djelo od stotinjak strana. Mađari imaju tu dugačku rečenicu koja je kao tunel, koja se sporo vuče i meandrira i koja jednostavno ima svoj ritam", između ostalog, rekao je Nikolaidis.
Podsjetimo, Andrej Nikolaidis (rođen 1974. godine u Sarajevu) jeste crnogorski i bosanskohercegovački književnik, jedan od najuglednijih autora srednje generacije. Objavio je prozne knjige Ogledi o ravnodušnosti (1995), Zašto Mira Furlan (1997), Katedrala u Sijetlu (1999), romane Oni! (2001), Mimesis (2003), Sin (2006), Dolazak (2009), Devet (2014), Mađarska rečenica (2016), kao i knjige novinskih tekstova Balkanska rapsodija (2007) i Sunčani dan na La Plaza De La Constitucion (2009). Djela su mu prevedena na 14 evropskih jezika u preko 30 izdanja. Nikolaidis je u 2011. godini dobio nagradu Evropske unije Literaturpreis der Europäischen Union. Za roman “Mađarska rečenica” dobio je u 2017. godini u Tuzli nagradu “Meša Selimović”. Živi u Ulcinju.

Katastrofalni zemljotres koji je u nedjelju, 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19 minuta i 50 sekundi pogodio Kotor i cijelo crnogorsko primorje, ostavio je neizbrisivi trag u sjećanju ljudi koji su ga preživjeli. Četrdeset godina nakon zemljotresa, o njemu se i dalje govori sa nevjericom i strahom da se takva katastrofa ne ponovi.
Generacije koje nisu bile rođene, nisu svjesne traume koju je zemljotres 1979. godine ostavio u naslijeđe njegovim svjedocima. Tragovi zemljotresa prisutni su svuda oko nas, kako u sjećanjima ljudi koji su ga preživjeli, tako i u ruševinama koje se ni nakon četrdeset godina nisu uspjele oporaviti od destruktivne sile prirode.
U okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor, a u cilju obilježavanja četrdeset godina od upisivanja Kotora na listu Uneska, kao i želje da se u mladima djelimično izazovu utisci koje su osjetili svjedoci zemljotresa, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje izložbu pod nazivom „ZemljoStres.“ Fotografijama sugrađanina Andrije Saulačića, nastalim neposredno nakon zemljotresa, fotografijama koje su nam ustupili OJU Muzeji Kotor/Galerija solidarnosti, a čiji je autor Željko Jović, ispovjestima preživjelih zabilježenim u Radio drami u produkciji Radio Beograda „Mislio sam da se ruše brda,“ na osnovu koje je režiser Petar Pejaković 2009. godine režirao predstavu „Muzej zemljotresa,“ kao i projekcijom dokumentarnog filma Aleksandra Saše Dendera, odaće se priznanje našem gradu, koji se snagom ljudske ljubavi izdigao iznad posledica prirodne katastrofe.

Izložbu će, u Galeriji Kulturnog centra u petak 15. novembra 2019.g. u 12h, otvoriti učenice kotorske Gimnazije, Milica Kašćelan i Đorđa Čolo.

Drugi ciklus edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'' započeo je u petak 08. 11. u organizaciji JU Kulturnog centra ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor.
Ciklus edukativno-kreativnih radionica namijenjen je osnovcima u Kotoru sa ciljem otkrivanja kineskog jezika i kulture primjenom jednostavnih, aktivnih i zabavnih metoda odnosno ulaska u svijet kineskog jezika, pisma i kulture. Osnovni cilj radionica je izgradnja solidne osnove za nastavak izučavanja kineskog jezika kod osnovaca kao drugog stranog jezika i kultivisanje zainteresovanosti za izučavanjem ovog jezika.
Fokus drugog ciklusa radionica je na govornom jeziku odnosno razvijanju komunikacionih vještina preko audio vježbi, konverzacija, pitanja i odgovora, govornih vježbi i slično. Cilj je ojačati i konsolidovati novi vokabular što se postiže preko igara koje služe da kreiraju zabavan ambijent tokom učenja. Takođe, sa ciljem građenja osnove za pisanje kineskih karaktera izučavaće se određeni elementi kineskog pisma u skladu sa sistemom formiranja karaktera. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog, a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo. Radionice su besplatne i održavaće se petkom od 16:15h do 17:30h u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor.

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica, povodom proslave 21. novembra, Dana opštine Kotor, u srijedu 13. novembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra, sa početkom u 19 sati, organizuju promociju romana "Mađarska rečenica", autora Andreja Nikolaidisa. Na promociji će govoriti književnik Aleksandar Bečanović i autor.
Andrej Nikolaidis (rođen 1974. godine u Sarajevu) jeste crnogorski i bosanskohercegovački književnik, jedan od najuglednijih autora srednje generacije. Objavio je prozne knjige Ogledi o ravnodušnosti (1995), Zašto Mira Furlan (1997), Katedrala u Sijetlu (1999), romane Oni! (2001), Mimesis (2003), Sin (2006), Dolazak (2009), Devet (2014), Mađarska rečenica (2016), kao i knjige novinskih tekstova Balkanska rapsodija (2007) i Sunčani dan na La Plaza De La Constitucion (2009). Djela su mu prevedena na njemački, engleski, turski, mađarski i finski jezik.
Nikolaidis je u 2011. godini dobio nagradu Evropske unije Literaturpreis der Europäischen Union. Za roman Mađarska rečenica dobio je u 2017. godini u Tuzli nagradu Meša Selimović.
Živi u Ulcinju.

Aleksandar Bečanović (rođen 1971. u Nikšiću) crnogorski je pjesnik, prevoditlac, književni i filmski kritičar.
Objavio je zbirke pjesama Ulisova daljina (1994), Jeste (1996), Ostava (1998), Mjesta u pismu (2001) i Preludiji i fuge (2007), knjige priča Očekujem što će iz svega proizaći (2005) i Opsjednutost (2009), romane Arcueil (2015) i Poremećaj (2017), te monografije iz oblasti filmologije Žanr u savremenom filmu (2005) i Leksikon filmskih režisera (2015).
Dobitnik je nagrade Risto Ratković za najbolju knjigu poezije u Crnoj Gori 2002. i nagrade Evropske unije za roman Arcuell 2017. godine.
Živi u Baru.