U susret Dječijoj nedelji, a povodom Dana evropske baštine 2020, koji se organizuju na temu ,,Baština i obrazovanje'', JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Pomorskim muzejom Crne Gore iz Kotora, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizuju u utorak i srijedu, 29. i 30. septembra zabavno-edukativnu manifestaciju „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu“ .

U Pomorskom muzeju Crne Gore u utorak 29. 09. 2020. u 11 sati bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović, viša bibliotekarka Danijela Nikčević i dokumentaristkinja Dijana Đurašković govoriće djeci o romanu ,,Mali pirat’’ Anta Staničića i o istorijskom liku, poznatom turskom osvajaču i piratu Hajrudinu Barbarosi.

Pokazna radionica o izradi drvenih barki u Boki Kotorskoj održaće se u srijedu 30. 09. 2020. Brodić iz Parka slobode kreće u 10:30 sati do radionice profesora Srednje pomorske škole Vitomira Vujovića na Prčanju i predsjednika NVO ,,Kamelija’’ Romea Mihovića u Stolivu.

Zainteresovana djeca uzrasta od 9 do 12 godina mogu se prijaviti za učešće na radionicama do 28. 09. 2020. godine u 14 sati na mejlove: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i na fb strani Gradske biblioteke i čitaonice Kotor  https://www.facebook.com/bibliotekakotor. Broj mjesta je ograničen u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i NKT-a.

U Javnoj ustanovi Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor završen je Konkurs za najbolji savremeni domaći dramski tekst, inspirisan stihovima crnogorskog pjesnika Vitomira Vita Nikolića: „Zaustavite planetu, ja hoću da izađem“.

Tročlani Žiri u sastavu: doc.mr.art Marija Sarap – predsjednica i članovi: glumica Tihana Ćulafić i Slavojka Marojević, glavna i odgovorna urednica časopisa „Pozorište“ (Nikšićko pozorište) jednoglasno je donio

Odluku:

Najbolji savremeni domaći dramski tekst, od osam prispjelih radova, je drama „Đevič kamen“, Jovane Bojović, dramske spisateljice, scenaristkinje i pjesnikinje.

Opširnije: Rezultati Konkursa za najbolji savremeni domaći dramski tekst

Nova knjiga Željka Brguljana "Priče sa Prčanja" je upravo objavljena. Autor je do sada Boku, njenu povijest, pomorstvo, kulturnu baštinu otkrivao nizom knjiga i priloga u stručnim časopisima, a likovno interpretirao originalnim kolažima. Ovaj put nam se Željko Brguljan predstavlja kao pripovjedač sa knjigom posvećenom rodnom mjestu i njegovim žiteljima.

To je knjiga sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta.

Izdavač je Ogranak Matice Hrvatske u Boki kotorskoj, a suizdavač autor. Predgovor je iz pera akademika Tonka Maroevića. Knjiga je džepnog formata, na 200 strana, bogato ilustrovana starim fotografijama Prčanja i njegovih stanovnika. Izgled je osmislio grafički dizajner iz Zagreba Mario Aničić, a štampa Gud-co Peras.

Zbog zdravstvene situacije, promocija knjige se, za sada, odlaže, ali zainteresovani je mogu kupiti u kancelariji HGI u Starom gradu Kotoru, po cijeni od 20 eura. 

U organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor / Gradskom bibliotekom i čitaonicom održava se ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020  ̶  posljedice i oporavak nakon Covida – 19. Peta tribina na temu ,,Mentalno zdravlje ̶ prioritet" održana je u petak, 4. septembra u Parku slobode.
Na tribini su učestvovale: Maruška Drašković, psihološkinja i psihoterapeutkinja, Marina Roganović, neuropsihijatrica, Lidija Begović, psihološkinja i Zorana Milošević, arhitektica predstavnica NVO ,,Umjetnost življenja Crne Gore’’.
U ime Opštine Kotor, prisutne je pozdravila Marina Dulović, sekretarka Sektretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Uz zahvalnost učesnicama i partnetrima na projektu, sekretarka je istakla da se organizatori rukovode profesionalnošću i nastoje da govornici budu oni koji znaju da odgovore na aktuelne teme. Smatra da je važno da naučimo razgovarati o prošlim događajima i pojavama, koje su nam stihijski nailazile, kako bi doprinijeli boljem odgovoru u budućnosti.
Psihološkinja Lidija Begović upoznala je prisutne sa pojmom mentalnog zdravlja kao ,,stanjem ravnoteže na psihološkom, emocionalnom nivou, osjećanja zadovoljstva i sreće i optimalne funkcionalnosti čovjeka”. Ona je istakla podatke istraživanja Gordona Tejlora, kliničkog psihologa i autora knjige ,,Psihologija COVID-a” koji je našao da nakon svih pandemija i epidemija 40% ispitanika pokazalo simptome anksioznosti, paničnog straha, raznih vrsta razdražljivosti, agresivnosti i post traumatskog stresnog sindroma. Smatra da su ovi nalazi indikativni da ima prostora za djelovanje struke, makar u smislu ojačavanja ličnosti i jačanja frustracione tolerancije koja bi pripremala pojedinca na rizične situacije.
Maruška Drašković, psihološkinja i psihoterapeutkinja poručila je da se ,,mentalno zdravlje čuva time što ćemo misliti šta se dešava u ovom trenutku našeg života i šta najbolje iz ovog trenutka mi možemo uzeti". Kada se uzme u obzir sve po čemu je 2020 očigledno drugačija u cijelom svijetu, Drašković smatra da je vidljivo koliko je sve promjenljivo i koliko se ništa ne može uhvatiti, i ničim se ne može vladati i da je život toliko promjenljiv da stalno moramo koristiti svoje sposoobnosti prilagođavanja – koja je ljudska najvrijednija sposobnost u životu. Sposobnost da se prilagođavamo, da prihvatimo ono što dolazi i da vidimo kako se mi možemo prilagoditi tome. U ovom je snaga našeg mentalnog zdravlja, zaključila je Drašković.
Doktorica Roganović je naglasila da svaka zarazna bolest sa sobom nosi dvije karakteristike, a to su osjećaj nesigurnosti i nemogućnosti kontrole situacije, a da je specifičnost COVID-a u tome što nam je nepoznat i nepredvidljiv. Slaže se da je prilagođavanje važno, ali i da sve zavisi od individue jer ne reagujemo svi jednako i smatra da mora doći do promjene ponašanja u skladu sa mjerama prevencije. Mišljenja je da će ova situacija svakako narušila mentalno zdravlje kod mnogih što je i očćekivano, ali da je stigma ono što ih spriječava da se obrate za pomoć stručnjacima. Indikativno je da je u vrijeme pandemije došlo do povećanog uzimanja alkohola, samomedikacije i slučnog u cilju smanjenja straha i anksioznosti, ali i depresije. Njen savjet je da se ljudi bave svojim zdravljem na svim nivoima – od ishrane, fizičke aktivnosti, hobija, sadržaja kojima se okružujemo do kvalitetnog sna.
Zorana Milošević, arhitektica i predstavnica NVO ,,Umjetnost življenja Crne Gore’’ navela je istraživanje UNICEF-a koje ukazuje na to da velika većina ljudi ima iste potrebe i iste ciljeve, i da pored toga to je najveće polje konflikta. Takođe, pomenula je alarmantni porast suicida kod mladih.Ona ističe da postoje 4 nivoa zdravlja po SZO – fizički, emocionalni, mentalni i duhovni, i za svaki od njih svakodnevno dobijamo bezbroj recepata i načina kako se radi na njima, ali mi nismo spremnni da ih prihvatimo i primjenimo te recepte. Milošević je uvjerena da je pravi put kojim se može odgovoriti na ove izazove – put samorazvoja.
Učesnice i prisutni su bili saglasni da je mentalno zdravlje sklono ne samo uticajima unutar nas, već i onim ekomnomskim, političkim, društvenim uticajima. Smatraju da ćemo tek u budućnosti vidjeti posljedice pandemije na mentalno zdravlje i da na ovo treba reagovati na obuhvatan način na nivou države, kao i kroz osješćivanje javnosti kako bi se stigma prema mentalnom zdravlju umanjila.
Moderatorka ove tribine bila je bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo