Ko to cvrči u Kotoru gradu? Čije to cvrčanje kao muzika zvuči?
Ezop nam je prije više od dvadeset vjekova poklonio jednu basnu – basnu, o onima koji se čuju i cvrče, uprkos tome što su gladni. A kažu, i danas i tada, da onaj što svira preko ljeta, zimi praznog stomaka po ulici šeta!
Teatar Mladih nam u Kotor donosi prvu predstavu u 2021. godini – predstavu "Cvrčak i mrav", rađenoj po dramatizaciji Milene Depolo, u režiji Branka Ilića.
Predstava "Cvrčak i mrav" se pita ko su ti ljudi koji su kazali da će zimi gladovati onaj što je ljeti svirao? Zašto nam trebaju Cvrčci uopšte? Kako prolaze oni koji odluče da zacvrče među mravima?
U Kotoru, 26. februara, u 17 sati, na sceni Kulturnog centra# Nikola Đurković" zacvrčaće glumci "Teatra Mladih", dođi da ih vidiš i čuješ.
Predstava CVRČAK I MRAV, rađena u koprodukciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, JU Gradsko pozorište Podgorica, JU Herceg Fest i JU Grad teatar Budva biće odigrana u Kotoru, u petak 26. februara 2021.godine u 17 sati.
Prema tekstu Milene Depolo, režiju potpisuje Branko Ilić.
Glume: Branka Femić – Šćekić, Katarina Krek, Goran Slavić i Branko Ilić.
Scenografija: Branko Ilić
Kostimografija: Tijana Todorović i asistentkinja Marta Garčević
Lektorka: Katarina Krek
Muzika: Who see
Koreografija: Marija Brajković
Aranžman za song „Koji sam ja kralj“ – Peđa Nedeljković
Dizajn plakata i programa: Aleksandra Jeftović
Tehnički direktor i dizajn svijetla: Nikola Krstić
Izrada scenografije: Dejan Radonjić, Bato Raičević, Mira Perišić
Prodaja ulaznica po cijeni od 3 eura biće na blagajni Kulturnog centra u četvrtak (25.02) od 10h do 12h i na dan igranja (26.02) od 15 do 17 sati.
Poštujući mjere Ministarstva zdravlja u borbi protiv koronavirusa, broj mjesta u sali je ograničen na 50.
Shodno tome napravljen je novi raspored sjedenja koji omogućava propisanu distancu uz poštovanje epidemioloških mjera.
Obavezno je nošenje maske i dezinfekcija ruku prije ulaska u objekat.
Prilog možete pogledati na linku:
U kotorskom kinu “Boka” u Starom gradu do daljnjeg neće biti kino projekcija.
Nakon sanacije krovne konstrukcije do kraja februara će se u kinu odvijati radovi na postavljanju i instaliranju nove opreme.
Na osnovu tenderske dokumentacije, radove izvodi preduzeće “Interaktiv DOO” iz Podgorice.
Potpisivanje Ugovora o sufinansiranju projekta digitalizacije kina u Kotoru zaključen je prošle godine između opštine Kotor, Ministarstva kulture Crne Gore i JU Filmski centar Crne Gore.
Predmet ugovora je saradnja na realizaciji projekta digitalizacije kino sale u Kotoru i njenog opremanja savremenom tehnikom, a u cilju revitalizacije redovne prikazivačke djelatnosti, te u skladu sa razvojnim prioritetima utvrđenim Nacionalnim programom razvoja kinematografije 2018-2023. i Programom razvoja kulture 2016-2020.
Ukupna vrijednost projekta je 80.000,00 eura. Od toga je 30.000,00 eura obezbjedilo Ministarstvo, a 50.000,00 eura Filmski centar.
Ugradnjom novog digitalnog projektora, 3D bioskopskog projekcionog platna i digitalnog procesora zvuka, ovaj sistem će ljubiteljima sedme umjetnosti pružiti nezaboravan doživljaj.
Živimo u virtuelnoj stvarnosti tako da će nova tehnologija omogućiti živo, realistično iskustvo pri gledanju filmova.
I sam bioskopski repertoar će biti unaprijeđen pa će se u kinu “Boka” prikazivati najnovija filmska ostvarenja.
Kotorsko kino “Boka” jedno je od najljepših kina na prostoru bivše Jugoslavije i nalazi se u nekadašnjoj crkvi Gospe od anđela koje još od austrougarskog perioda više nije crkva već je korištena kao vojna zgrada, a zatim je postala jedna od najstarijih bioskopa u regionu.
Nakon unaprijeđivanja opreme Kino će postati kvalitetniji ambijent ne samo za bioskopske projekcije nego i za predavanja, književne večeri, seminare i ostale sadržaje.
Kapaciteta je 100 mjesta u parteru i 60 na balkonu.
Posljednjeg ponedeljka u 2020. godini završen je Četvrti ciklus edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'' u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor. Ovaj ciklus se zbog epidemiološke situacije realizovao i u virtuelnoj formi, a bio je i logičan nastavak svega što je rađeno tokom prethodna tri ciklusa radionica. Kod polaznika smo kao i u ranijem radu, pored reprodukovanja kineskih karaktera i riječi, podsticali drugačiji način razmišljanja uz povezivanje sa karakterističnim kulturološkim pojmovima iz oblasti nauke o Kini. Tokom Četvrtog ciklusa koji je poprimio koncept škole sinologije za najmlađe, polaznici su se svakog ponedeljka upoznavali sa novim pojmovima iz kineske kulture i učili da prepoznaju vezu sa pisanim i govornim aspektima jezika. Nakon izložbe radova polaznika, ciklus je započet tematskom radionicom posvećenom Festivalu sredine jeseni. U njegovoj virtuelnoj formi, od načina upotrebe kineskih štapića, simbolike, upotrebe i pravila lijepog ponašanja, istorijata proizvodnje svile u Kini, upoznavanje sa novim pojmovima kao što je ,,Put svile'', preko bogate istorije i znamenitosti pobratimskog grada Ksi-ana, kulture čaja u Kini, istorije Kineskog zida i pojašnjenje termina, pa sve do tematske radionice posvećene Novoj godini polaznici su paralelno usvajali novu terminologiju, jednostavna gramatička pravila, vježbali kopiranje kineskih karaktera po utvrđenom redosljedu poteza uz prepoznavanje određenih grupa radikala unutar njih. Kao i u prethodnom periodu, korišćene su kombinovane metode i materijali sa temama koje su relevantne za osnovce dizajnirani da obezbijede postepen ulazak u svijet novog jezika i kulture. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog i Predsjednica Udruženja za promociju sinologije Kotor, a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
Novu godinu najbolje je početi osmjehom, pjesmom ili lijepom knjigom. Pratili smo u godini za nama aktivnosti Biblioteke i čitaonice Kotor. Korona nije uticala na kvalitet rada, ali je nametnula drugačiju organizaciju. Uprkos svemu u minuloj godini bili su blizu svojih čitalaca kada su mnogi bili daleko jedni od drugih. Ipak, nedostatak novca omeo ih je u nabavci novih naslova. U 2021-oj će, nada se naša sagovornica, pokušati da to nadokande.
-Nije bilo lako, ali smo srećni da smo se dobro snašli“, rekla je za Portal Kotor rukovoditeljka Biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević.
-Pandemija izazvana Covidom – 19 učinila je naš svakodnevni život izazovnim u svim njegovim segmentima i djelatnostima, izuzetak, svakako, nisu ni biblioteke. Gradska biblioteka i čitaonica Kotor radi u doba pandemije strogo pridržavajući se propisanih mjera kako bi se smanjio rizik od širenja virusa. Ono što posebno želim istaći jeste da vraćene knjige, prije slaganja na svoje mjesto, 72 sata budu na mjestu predviđenom za to, pa potom dezinfikovane i uložene na police. Povećali smo broj knjiga koje korisnici mogu da posude kao i produžili vrijeme zadržavanja knjiga. Isto tako naši korisnici mogu putem telefona, emaila i servisa na fb stranici i sajtu da poruče željene naslove da bismo skratili vrijeme zadržavanja u biblioteci, a, sa druge strane, omogućili da željeni naslovi stignu do korisnika. Nažalost cijela situacija koja je prouzrokovala i nedostatak sredstava za nabavku novih naslova, upravo nas je zakinula za iste. A to je vrlo osjetno kada su u pitanju pasionirani čitaoci i poznavaoci knjižne produkcije kojima nismo u mogućnosti da ponudimo najaktuelnije naslove, kao što smo mogli ranijih godina“, istakla je Starčevićka.
Trendovi u čitanju su, kaže, ostali isti. Naši sugrađani najviše čitaju svjetske hitove, popularnu psihologiju, romansirane biografije, ali postoje uvijek i korisnici usmjereni na klasike. Čitavu prošlu godinu radili su na sveobuhvatnoj reviziji, tj. reviziji cjelokupnog fonda. Pored redovnih poslova bibliotečke manipulacije i poslova na reviziji, prošlu godinu je obilježilo aktivnije i sadržajnije prisustvo u digitalnom okruženju. Što se pokazalo kao neminovnost i neophodnost da bi Biblioteka došla do svojih korisnika i koliko toliko popunila praznine kada je u pitanju kulturno-umjetnička ponuda.
– U periodu ljetnjih mjeseci uspjeli smo da na otvorenom organizujemo više lijepih i značajnih sadržaja koje je publika svesrdno propratila. S obzirom da je uslijedilo usložnjavanje situacije u vezi sa epidemijom, zadnjih nekoliko mjeseci smo intenzivirali sadržajno prisustvo na društvenim mrežama i sajtu. Oni se redovno ažuriraju aktuelnim i interesantnim sadržajima iz domena bibliotekarstva i književnosti, digitalizacije baštine i slično. Kraj godine jeste i vrijeme redovnih konferencija iz pomenutih domena, koje su se ove godine odvijale online. Na našim stranicama mogle su se naći info u vezi sa tim, a bibliotekari Gradske biblioteke su propratili nekoliko konferencija“ istakla je Starčevićka napominjući da su sami kraj godine obilježili jednom online promocijom. U pitanju je monografija četiri autora „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, izdavača NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i CIRTIP iz Kolašina.
TEKST PREUZET SA PORTAL KOTOR
Portal Kotor / Marija Starčević
