Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

 

  • 1_Small
  • 2_Small
  • 3_Small
  • 4_Small
  • 5_Small
  • 6_Small


U dvorištu Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ u Kotoru 18. 06. 2021. godine je vladala praznična atmosfera tradicionalnog kineskog Festivala zmajevih brodova. Kotorski osnovci i polaznici edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ početak ljetnjeg raspusta obilježili su upoznavajući se sa običajima u vezi sa ovim festivalom koji je ove godine u Kini obilježen od 12 do 14 juna. Festival zmajevih brodova - Duanwu (端午), ima istoriju dugu više od dvije hiljade godina, a vjeruje se da potiče iz perioda zaraćenih država. Obilježava se u pomen kineskog pjesnika i zvaničnika Qu Yuana (340. - 278.g.PNE). Pored trka zmajevih brodova koje su najpopularnija aktivnost Festivala jedan od običaja je pravljenje ušivenih mirisnih vrećica u koje se stavljaju prah mirisnih biljaka, pelin, riža i drugi mirisni predmeti. Za vrijeme ovog Festivala ljudi često stavljaju lišće pelina na svoja vrata i prozore kako bi odvratili muve, moljce i ostale insekte od kuće.
Djeca su od različitih dostupnih materijala - krep, hamer i kolaž papira u različitim bojama koristeći modele zmajevih brodova od papira koje su sami bojili i dodavali osnovne elemente - glavu i rep zmaja izradjivali brodove i mirisne vrećice. Zmaj je totem sa najvećom snagom u Kini i predstavlja najpoštovaniji simbol u kineskoj kulturi. Kineski zmaj ima tijelo zmije, glavu svinje, rogove jelena, uši vola, bradu koze, krljušt ribe i kandže orla. Kao znak uspjeha, zdravlja, proljeća, moći, energije, prosvjetljenja, odlučnosti, blagonaklonosti, sreće i svake pozitivne promjene, glavni je simbol festivala. Ovom prilikom djeca su izradjivala lutke i maske zmaja koje su privukle najviše pažnje.

  • 10_Small
  • 11_Small
  • 7_Small
  • 8_Small
  • 9_Small

 

Za vrijeme obilježavanja ovog praznika u Kini se takodje pripremaju tradicionalna jela medju kojima su najpopularnije knedle od ljepljive riže - popularne zongzi - koje se pune raznim nadjevima i umotavaju se u lišće bambusa ili trske. Na današnjoj radionici polaznici su izrazili svoju kreativnost izradjivajući ih od papira i ukrasnih vrpci.
Radionicu na temu Festivala zmajevih brodova organizovali su Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor - Gradska biblioteka i čitaonica i Udruženje za promociju sinologije Kotor u okviru edukativno kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’’ koje se u Kotoru održavaju od aprila 2019. godine. Predavač na radionici bila je dr Jelena Stjepčević, a vođena je uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo i knjižničarke Nade Todorović. Radionice su osmišljene da bi se kotorskim osnovcima primjenom oprobanih edukativno-kreativnih metoda omogućilo stvaranje solidne osnove za dalje izučavanje ovog sve važnijeg jezika koji govori najviše ljudi na svijetu, uz neizostavno upoznavanje fascinantne kineske kulture. S tim ciljem one uključiju i tematske radionice poput današnje, čime se obilježavaju najznačajniji datumi u kineskoj kulturi i izučavaju porijeklo i načini njihovog obilježavanja u Kini.

  • 12_Small
  • 13_Small
  • 14_Small
  • 15_Small
  • 16_Small

 

IMG dd95233da2455cb59ddf75029204ba45 V Small

 

Kulturni centar Nikola Đurković Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Udruženje za promociju sinologije Kotor u petak 18. juna u Atrijumu kuilturnog centra u terminu od 18:30 do 20 časova organizuju tematsku radionicu za osnovce na temu Festivala zmajevih brodova. Događaj će takođe obilježiti završetak ovogodišnjih edukativno-kreativnih radionica Kineski kroz igru. Festival zmajevih brodova (端午, pinyin: Duānwǔjié) je tradicionalni kineski festival. Datum festivala zasnovan je na lunarnom kalendaru, stoga se taj datum razlikuje od godine do godine po gregorijanskom kalendaru a u 2021. godini se održava upravo tokom ove sedmice. Ima istoriju dugu više od 2000 godina, a vjeruje se da potiče iz perioda zaraćenih država.
Pored trke zmajevih brodova koja predstavlja njegovu najpopularniju aktivnost, obilježavaju ga zdravstveni običaji, pripremanje popularne festivalske hrane, pravljenje ušivenih vrećica i drugih mirisnih predmeta. Polaznici predstojeće radionice će se na kreativan način upoznavati sa najpoznatijim običajima tokom koje će se izrađivati makete zmajevih brodova i lutki zmajeva koristeći raznovrsne materijale kao i ostali predmeti koji su simbol ovog festivala. Ovo je još jedan u nizu tematskih događaja organizovanih u okviru edukativno – kreativnih radionica Kineski kroz igru, ulaz je slobodan. Predavač na radionici biće dr Jelena Stjepčević a vodiće se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u petak 7. maja u sali Kina „Boka“ sa početkom u 12 sati organizovali su predavanje Miodraga Lekića na temu: „Jelena Savojska, crnogorska princeza – kraljica Italije“.

 

Snimak događaja možete pogledati na linku.

Jelena Savojska, crnogorska princeza-kraljica Italije

plakat savojska 1 resize

 

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u petak 7. maja u sali Kina „Boka“ sa početkom u 12 sati organizuje predavanje Miodraga Lekića na temu: „Jelena Savojska, crnogorska princeza – kraljica Italije“.

Miodrag Lekić je poznati crnogorski diplomata, profesor i političar. Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Bio je profesor Gimnazije u Baru i direktor Informativno-kulturnog centra Bar. Potom član Izvršnog vijeća Crne Gore, ambasador SFRJ u Mozambiku, Lesotu, Svazilendu, ministar inostranih poslova Crne Gore, ambasador Srbije i Crne Gore u Rimu i na Malti. Od 2004. godine bio je profesor na rimskom Univerzitetu LUISS – Fakultet političkih nauka, na predmetima Međunarodni odnosi i Diplomatija.

Objavio je više knjiga, stotinu članaka u italijanskim časopisima: Limes, Affari internazionali i Lettera internazionale, komentare i kolumne – Dan, Vijesti, NIN, Politika, Monitor.

Najpoznatije knjige: „La mia guerra alla guerra“ (2006) za koju je dobio nagradu Francesco Alziator u Kaljariju za najbolju knjigu sa mediteranskog prostora na italijanskom jeziku; dvotomno izdanje „Istorija Italije od Kavura do Montija“ (2011) koja je nagrađena specijalnim priznanjem Foruma evropskih izdavača: Eurispres – nagrada za evropsku knjigu Aldo Manucio; „Na putu za Damask“ iz 2014. godine.

Miodrag Lekić je poslanik u Skupštini Crne Gore.

Radi poštovanja epidemioloških mjera, broj posjetilaca je ograničen.

Rezervacije na telefon: 067259912.

 

176511680 3907909969302411 8013023555954337750 n Small


U četvrtak 22. aprila, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, u Velikoj sali Kulturnog centra predstavljena je trilogija "Brda od pelina" autorke Jasenke Lalović. Trilogiju čine romani: "S one bande moje gore", "S ove bande moje gore" i "Kastigulja". U programu je učestvovala dramska umjetnica Dubravka Drakić.
Događaju je prisustvovala sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Tatjana Kriještorac.

Predstavljanje trilogije "Brda od pelina" autorke Jasenke Lalović

  • 176337468_3907910235969051_3315884429955455823_n_Small
  • 176405966_3907909415969133_4369343681088941949_n_Small
  • 176425987_3907910095969065_8938459428720975352_n_Small
  • 176444296_3907909579302450_8489965058387484676_n_Small
  • 176511680_3907909969302411_8013023555954337750_n_Small
  • 176677813_3907909789302429_2726541418744612239_n_Small
  • 176896574_3907909219302486_3006934964086138182_n_Small
  • 176930347_3907909672635774_1914293814808381133_n_Small

 

 

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka