Naslovna

Dodjelom nagrada i priznanja sinoć je u Kotoru završen DRUGI FESTIVAL KNJIGA – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.

Nagrađeni izdavači od strane internacionalnog žirija, u sastavu prof.dr Aleksandar Jerkov, prof. dr. Dejan Ajdačić i Marijeta Radić, su: Crnogorska akademija nauke i umjetnosti (CANU) za naučni doprinos i trajnu vrijednost knjige LEKSIKON LIKOVNE UMJETNOSTI CRNE GORE, JU Muzeji i galerije Budve za naučni doprinos i trajnu vrijednost knjige ANTIČKA BUDVA: Zbornik radova s Međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma po pozivu održanog u Budvi 28-30. novembra 2018. godine, JU Narodna biblioteka “Njegoš” Nikšić za doprinos inovativno-obrazovnoj praksi knjigom KVADRAT, Hrvatsko nacionalno vijeće za vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježje neprolazne vrijednosti LECTIONARIUM ET PONTIFICALE CATHARENSE 1166, JU Centar za kulturu Berane za vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježje neprolazne vrijednosti, ГОРСКИ ВИЈЕНАЦ = LES LAURIERS DE LA MONTAGNE.

Nagrađeni autori od strane žirija grada domaćina u sastavu prof. dr Ilija Lalošević, dr Vesna Mačić i dr Stevan Kordić, su: Zlata Marjanović, prof. dr Rajka Glušica (za naučni doprinos i trajnu vrijednost knjige “Kora'ljica srebrom zakovana: Poj od Budve i Ljute, prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine”), uređivački odbor prof. dr Rajka Glušica, Radomir V. Ivanović i dr Radomir Prelević (za “Sabrana djela Stevana Dučića” za naučni doprinos i trajnu vrijednost), Viktor Savić (za “Srpsku književnu riječ u svojim prvim stoljećima” u kategoriji nagrade za knjigu koja doprinosi inovativno-obrazovnoj praksi), Vladimir i Jelica Balja (za vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježje neprolazne vrijednosti “O Goričkom zborniku”), Lenka Blehova Čelebić (za vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježje neprolazne vrijednosti, “Lectionarium et Pontificale Catharense 1166”).

Programski odbor Festivala dodijelio je priznanje za naučni doprinos u arhivskom istraživanju istorije Boke Kotorske Ljubu Mačiću i za doprinos obrazovno-inovativnoj praksi Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON.

Kako je kazala organizatorka festivala Zorica Stablović Bulajić, vlasnica licence izdavačke kuće HERAedu iz Beograda, FesKK je ove godine okupio mnogobrojnu mladu publiku, što smatra značajnim uspjehom festivala.

“Imamo mi 300 odabranih naslova, 40 izdavačkih kuća, biblioteka, muzeja, arhiva, CANU, ali ove godine smo napravili korak dalje zato što smo imali izvanrednu mladu publiku” – ističe ona.

Prisutnima se obratila i Jasmina Bajo, koordinatorka festivala koja je napravila izbor knjiga za ovogodišnji Festival knjige u Kotoru.

“Jako sam ponosna na to što se avgustu mjesecu toliko institucija odazvalo našem pozivu i poslalo svoja najbolja izdanja. Naša dva žirija imala su veoma težak i ozbiljan posao” – kaže Bajo.

Festival je zatvorio Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

“Bila su ovo tri izuzetno intezivna, ali lijepa dana. Ove godine Kulturni centar je po prvi put organizator ove manifestacije. Kada su nas kontaktirali iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor i predložili da budemo organizatori ovakve manifestacije, moram priznati nismo bili sigurni u šta se upuštamo i kako će sve to na kraju da izgleda. Prihvatili smo bez razmišljanja i sa zadovoljstvom, imajući u vidu da Kotor zaslužuje jednu ovakvu manifestaciju. Vjerujem da će ovaj Festival knjige narednih godina biti sve kvalitetniji i značajniji” – poručuje Bujišić.

Operacioni tim festivala činili su i: Stanka Janković Pivljanin, Anđela Isljamović, Aleksandra Tomović, Jelena Čečur i Biserka Milić.

TOKOM DRUGOG FESTIVALSKOG DANA NA FESK-U ODRŽANA JEDNA PANEL DISKUSIJA I SEDAM PREZENTACIJA VRIJEDNIH IZDANJA
Danas je na programu Drugog festivala knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održano sedam prezentacija vrijednih izdanja crnogorske nacionalne produkcije i jedna panel diskusija.
Na panel diskusiji se govorilo o korišćenju arhivske građe u naučnom djelu na primjeru pomorskog prava u Kotoru i Dubrovniku, tačnije na primjeru istraživanja djela Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha. Učestvovali su: dr Mirjana Blagojević autorka knjige koja je predmet diskusije, profesor Ljubo Mačić, istoričarka Marijeta Radič, urednica FesKK-a Stanka Janković Pivljanin. Moderatorka je bila vlasnica beogradske izdavačke kuće HeraEdu Zorica Stablović Bulajić.
Publici se najprije obratio profesor Ljubo Mačić, koji je govorio o svom iskustvu tokom dugogodišnjeg rada na arhivskim dokumentima, kao o značaju i metodologiji rada na proučavanju arhivske građe. ‘’Jedva sam čekao da odem u penziju i da počnem da se bavim proučavanjem Grblja, svog zavičaja’’, kazao je Mačić i dodao da je nailazio na brojna izdanja o grbaljskoj istoriji, ali da su većina bila bazirana samo na predanjima i štampanoj građi. ‘’Kada dođete u arhiv, morate da se naoružate strpljenjem, da poznajete osnove latinskog jezika’’, navodi Mačić. On je kazao i da je u momentu kada se počeo baviti arhivskom građom, bio vrlo nevješt, ali da je ubrzo proučio kartoteku, regeste i prije svega izučio Vodič kroz arhivsku građu. U mom radu dosta mi je značilo iskustvo arhivistkinje Lenke Čelebić, kao i njeno izvrsno znanje latinskog jezika’’, navodi Mačić.
Autorka djela Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha Mirjana Blagojević je kazala da joj je izuzetno zadovoljstvo što gostuje na FesKK-u. ''Arhivistikom sam počela da se bavim tako što sam bila željna dodatnog znanja i saznanja, na specijalizaciji iz porodičnog prava'', kazala je Blagojević.
Prvom temom kojom se bavila, kako je kazala, jesu notarske isprave vezane za porodično pravo, međutim ona naglašava da je naišla tom prilikom na veliki broj nesistematizovane građe. Za primorske teme i kotorski arhiv zainteresovala je, kako navodi, bivša rukovoditeljka kotorskog arhiva Jelena Antović koja joj je pružila znanje kako uopšte da rukovodi tom vrijednom građom.
''Ono što me se posebno dojmilo u radu jeste činjenica da Statut Svetog Duha, koji se nalazi u apendiksu knjige, govori o tome da svu slavu i bogatstvo zaliva donosi pomorstvo'', zaključila je Blagojević.
Publici je saznanja o tome kakav je odjek imala ova knjiga kod dubrovačke publike, prenijela hrvatska istoričarka Marijeta Radič. Ona je kazala da su Dubrovčani poznati kao lokalpatriote i da svaka izdanja koja se tiču istorije Dubrovnika i razvoja Dubrovačke republike izazivaju posebnu pažnju.
''Moram da istaknem da, kako Dubrovčane, tako i mene posebno intrigira činjenica da je neko izvan Dubrovnika poželio da se bavi ovako teškim naučnim i istraživačkim radom, jer je poznato da je za istraživanja arhivske građe neophodno veliko znanje, vještine i istrajnost'', ističe Radič i dodaje da je ova knjiga u Dubrovniku imala pozitivne ocjene.
O svom iskustvu istraživanja arhivske građe, govorila je Stanka Janković Pivljanin. Ona je kazala da se arhivskom građom počela baviti kada je radila na straživanju velike bokeljske kulturološke teme – karnevala i da je na rad u arhivima posebno uputio profesor Mačić. ''Druga tema koja me inspiriše iz domena arhivske građe jeste stara i rijetka knjiga, prije svega istraživanja o Stjepanu Zanoviću, bokeljskoj intrigantnoj ličnosti'', kazala je Janković Pivljanin. Ona je istakla da je FesKK pravo mjesto i vrijeme da podsjetimo na izuzetnu arhivsku građu koja se baštini u Kotoru i koja je u većini nedostupna istraživačima. ''Danas u eri digitalizacije, moramo više posvetiti pažnju na zaštitu i valorizaciju arhivske građe sačinjavajući digitalne kopije dokumenta, ali i raditi na kvalitetnoj kadrovskoj politici'', kazala je Janković Pivljanin i dodala da ovu vrijednu građu treba učiniti dostupnom.
''Posebno me raduje što smo ovim Festivalom dali svoj doprinos podizanju svijesti o njegovanju kulturne baštine i bogate arhivske građe, organizujući ovu panel diskusiju'', zaključila je Janković Pivljanin.
Od izdanja prezentovano je:
I BIBLIOGRAFIJA IZDAVAČKE DJELATNOSTI FAKULTETA ZA POMORSTVO U KOTORU (VIŠE POMORSKE ŠKOLE) I INSTITUTA ZA POMORSTVO I TURIZAM: 1959 – 2014. / UNIVERZITET CRNE GORE / RUŽA DANILOVIĆ I NATAŠA GOBOVIĆ
Na prezentaciji su govorile prodekanica za nastavu na Pomorskom fakultetu Crne Gore prof. dr Milena Dževerdanović Pejović i bibliotekarka Pomorskog fakulteta Nataša Gobović.
II INICIJATIVA MLADIH S INVALIDITETOM BOKE
Izdanja udruženja predstavila je izvršna direktorica NVO ''Incijativa mladih s invaliditetom Boke'' Miroslava Mima Ivanović i psihološkinja Snežana Kašćelan.
III KARL GUSTAV JUNG – SJEĆANJE SNOVI RAZMIŠLJANJA / NOVA KNJIGA PODGORICA / SONJA TOMOVIĆ ŠUNDIĆ
O knjizi je govorila autorka, a moderatorka je bila Zorica Stablović Bulajić.
IV KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO BORISAVA PEKIĆA / CANU / SONJA TOMOVIĆ ŠUNDIĆ
Na prezentaciji, pored autorke, govorio je i akademik prof. dr Radomir Ivanović. Moderatorka je bila Zorica Stablović Bulajić.
V PROMOCIJA IZDANJA MATICE SRPSKE – DRUŠTVO ČLANOVA U CRNOJ GORI
Na promociji su govorili dr Drago Perović i mr Milorad Durutović. koji su, između brojnih vrijednih izdanja Matice Srpske, prezentovali ''Srpska književna riječ u svojim prvim stoljećima'' autora Viktora Savića i ''O goričkom zborniku'' publikaciju koju su priredili Vladimir Balj i Jelica Stojanović. Moderatorka je bila koordinatorka Fesk-a Jasmina Bajo.
VI KOTORSKI LEKCIONAR I PONTIFIKAL, OFICIJ RAZNIH SVETACA I PARČIĆEV MISAL / HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE TIVAT
O ovim vrijednim izdanjima koji su ujedno i kandidati za festivalske nagrade u dvije kategorije govorila je zadarska istoričarka doc. dr Meri Zornija. Moderatorka je bila Jasmina Bajo.
VII GRBALJ U STARIM ČIRILIČKIM DOKUMENTIMA / NVO ''LUČA'' / LJUBO MAČIĆ
O knjizi je govorio autor, a moderatorka je bila Stanka Janković Pivljanin.

Tokom prvog festivalskog dana održano je pet prezentacija:
I KOTORSKE LEGENDICE (2022) MILKA KOLUNDŽIĆ I ANA RODIĆ / OJU ‘’MUZEJI’’ KOTOR
Na prezentaciji su govorili u ime izdavača v.d. direktorke OJU ‘’Muzeji’’ Kotor Dušica Ivetić i glavna urednica programa Jelena Vukasović.
II IZVJEŠTAJI MITRA BAKIĆA, CRNOGORSKOG POSLANIKA U CARIGRADU 1885 – 1887 (2022) PETAR VUKIĆ, VUKOTA VUKOTIĆ I SRĐAN PEJOVIĆ / DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, CETINJE
O knjizi je govorio jedan od autora mr Vukota Vukotić i Željko Miranović v.d. pomoćnika direktora Državnog arhiva Crne Gore. Moderatorka programa je bila Jasmina Bajo.
III ROMANIČKE CRKVE GRADA KOTORA – CRKVE I VJEKOVI (2020) RADOJKA ABRAMOVIĆ / JU POMORSKI MUZEJ CRNE GORE
Knjigu je predstavila Radojka Abramović, muzejska savjetnica u Pomorskom muzeju Crne Gore. Moderatorka programa je bila Jasmina Bajo.
IV STVARALAČKE TAJNE I ANALITIČKA OTKRIĆA (2019) RADOMIR IVANOVIĆ / NARODNA BIBLIOTEKA “NJEGOŠ” NIKŠIĆ
Na prezentaciji, pored autora, govorili su prof. dr Rajka Glušica i direktorka Narodne biblioteke ‘’Njegoš’’ u Nikšiću prof. dr Bojana Obradović. Moderatorka programa je bila Stanka Janković Pivljanin.
V SABRANA DJELA STEVANA DUČIĆA (2018-2019) / FOND ZA RAZVOJ KUČA “MARKO MILJANOV”
O knjizi govorili su prof.dr Radomir Ivanović i prof. dr Rajka Glušica. Moderatorka programa je bila Stanka Janković Pivljanin.

U galeriji Kulturnog centra ''Nikola Đurković'', Kotor 6. septembra 2022.godine u 20 časova Kotor otvoren je Drugi festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FeskK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! koji će trajati od 6. do 8. septembra u Kotoru.
Na svečanom otvaranju govorili su predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja, direktor Kulturnog centra ''Nikola Đurković'' Kotor Vladimir Bujišić, osnivačica Fesk-a Zorica Stablović Bulajić, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević, urednica Festivala Stanka Janković Pivljanin. Moderatorka programa je bila bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor i koordinatorka FesKK-a Jasmina Bajo.
Prisutne je najprije pozdravio Vladimir Bujišić koji je kazao da mu je izuzetno zadovoljstvo što je Kulturni centar ''Nikola Đurković'' Kotor organizator ovog festivala i da vjeruje da ćemo svi u narednim danima uživati u bogatom i kvalitetnom kulturnom programu.
''Nadam se da će ova manifestacija postati tradicionalna, jer ovaj grad to zaslužuje'' naveo je Bujišić.
Zorica Stablović Bulajić je podsjetila da je sama ideja Fesk-a nastala prije šest godina, sa željom da knjiga ne sklizne u domen zabave i lakog čitanja.
''Željeli smo da vrijedne knjige ne ostanu samo u arhivima i bibliotekama i tako nedostupni mlađoj publici, već da ih predstavimo široj javnosti'', kazala je Stablović Bulajić i dodala da će na festivalu biti prikazano 300 naslova cjelokpune crnogorske produkcije.
'' Nagrade se dodjeljuju u tri kategorije koje su inače specifične i koje se ne dodjeljuju na drugim festivalima'', istakla je Stablović Bulajić i kazala da je FesK osoben i po tome što predstavlja mjesto okupljanja onih kojima je zajednička želja i volja za knjigom.
Stablović Bulajić je podsjetila da se ideja o održavanju ovog festivala rodila u Beogradu, na beogradskom Fesk-u, i to zahvaljujući tadašnjoj potpredsjednici Opštine Kotor Ljiljani Popović Moškov koja je prepoznala značaj ovog festivala i poželjela da ga organizujemo i u Kotoru. Stablović Bulajić se potom zahvalila i Biserki Milić i Jeleni Čečur, a posbeno je istakla da Fesk-a u Kotoru ne bi bilo bez vrijednih saradnica Stanke Janković Pivljanin i Jasmine Bajo.
''Srdačno se zahvaljujem Vladimiru Bujišiću što je prihvatio organizaciju ovogodišnjeg izdanja Fesk-a u Kotoru'', istakla je Stablović Bulajić.
Marija Starčević je u ime Gradske čitaonice i biblioteke Kotor pozdravila prisutne i podsjetila na okrugli sto koji će se održati u četvrtak 8. septembra na Međunarodni dan pismenosti.
''Tema okruglog stola je pismenost u 21. vijeku – elementarna, akademska, digitalna i ovim programom započinjemo proslavu 70 godina postojanja Gradske biblioteke i čitaonice'', navodi Starčević.
Stanka Janković Pivljanin je kazala da je cilj festivala da se skrene pažnja na nekomercijalna izdanja koja nisu toliko prisutna u javnom prostoru izvan užestručnih i naučnih krugova u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore.
''Želimo da satavimo akcenat na društvenoodgovorno izdavaštvo, da u prvom planu festivala budu naslovi i sadržaji publikacije umjesto izdavača, kao i da se organizuje prodaja knjiga po povoljnijim cijenama'' pojašnjava Janković Pivljanin.
Ona je podsjetila i da je slogan festivala sinergija kulturnih vrijednosti.
''Nadam se da će program ovog festivala biti zanimljiv posjetiocima i da će šira čitalačka publika naći nešto iz domena svog interesovanja'', zaključuje Janković Pivljanin.
Fetsival je svečano otvorila predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja.
''Čast mi je da otvorim Drugi festival knjige u Crnoj Gori i to u ime Opštine Kotor koja je pokrovitelj Festivala'', kazala je Mršulja i dodala da je Kotor grad koji zaslužuje ovaj festival i da se nada da će on postati tradicionalan i još jedna kulturna manifestacija po kojoj će se Kotor prepoznavati'', dodaje Mršulja.
U pratećem dijelu programa otvorene su dvije izložbe - Jevreji u Kotoru autorke Marije Novaković i Bogdana Kuševića i Istorija koje nema NVO ''Anima'' i NVO ''Expeditio'' u saradnji sa slovenačkom dizajnerkom Tatjanom Radeš.