Naslovna

289349234 5189557397804322 5469865016162332178 n

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica u Atrijumu Kulturnog centra u srijedu 22. juna sa početkom u 21 sat organizuju predstavljanje prvog toma trilogije „Herbarijum – Don Đuro“ autora slikara i publiciste Liberta Boba Slovinića.

Liberto Bob Slovinić rođen je (1943) u Budvi. Rano djetinjstvo proveo u Budvi i Kotoru. Srednje obrazovanje stekao na Cetinju i u Titogradu, maturirao (1961) u Gimnaziji "Slobodan Škerović" u Podgorici. Diplomirao (1966) na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu. Prvi put se predstavio (1961) na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici a prvu samostalnu izložbu priredio (1965) u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 60 samostalnih i više od 400 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu.

Prvo priznanje, Zlatnu plaketu za slikarstvo, dobio je (1969) na izložbi u kafani "Znak pitanja" u Beogradu. Dobitnik je mnogih drugih nagrada i priznanja, među kojima: Nagrada "Oslobođenja Titograda" za slikarstvo (1977); Prva nagrada "Zimskog salona", Herceg Novi (1980); Nagrada za slikarstvo "Grada Breseja", Francuska (1983); Nagrada Fonda "Moša Pijade", na XVIII Likovnom salonu "13. novembar“, Cetinje (1984); Prva nagrada Salona "13. novembar", Cetinje (1987); "Počasna nagrada" za slikarstvo, Saveza francuskih umjetnika, Pariz (1988); Nagrada za slikarstvo "Le Franc Bourgeois", Bresej (1989); "Novembarska nagrada" za slikarstvo, Budva (1990); "Trinaestojulska nagrada" Crne Gore (1990); Plaketa "Beli anđeo" za slikarstvo, Prijepolje (1995).

Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore. Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968. Izabran (1978) za sekretara Odbora za likovne umjetnosti CANU. Postao (1983) član "Maison des Artistes" u Parizu. Jedan je od osnivača Crnogorske panevropske unije. Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija. Kreirao je preko 400 projekata unutrašnjeg uređenja prostora i brojne druge projekte, od kojih je većina realizovana. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Autor je knjiga: "Pariski zapisi" (1996); "Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore" (2010); "Ars Libris" (2013). „Pariske Reminiscence“ (2020); „Herbarijum - Don Đuro“ (2021).

Povodom 60 godina stvaralačkog rada, u Narodnom muzeju na Cetinju priređena je (2017) retrospektivna izložba i objavljena monografija. U Modernoj galeriji u Podgorici prezentiran je (2018) izbor iz retrospektivne izložbe, uz monografski katalog. Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se publicistikom. Živi i stvara u Podgorici i Budvi.

Na promociji će pored autora govoriti i prof. dr Saša Popović.

Komentari

287400997 5060452884067683 6080926239676703352 n

Kurs “Upotreba programske opreme COBISS3/Katalogizacija – ažuriranje CONOR”, namijenjen katalogizatorima koji će raditi na redakciji baze podataka CONOR, održan je 16. juna 2022. godine u Cobiss centru na Cetinju.
Polaznici su bili istaknuti bibliotekari iz crnogorskih biblioteka sa dugogodišnjim iskustvom, između ostalih Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Kurs je vodila Vjenceslava Ševaljević uz asistenciju Đurđe Martinović. a preko Zoom aplikacije kurs je pratila istruktorka IZUM-a Gordana Mazić.

283870866 1190506361760975 7851481268400473668 n

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 25. maja sa početkom u 20 sati organizuju predstavljanje književnog portreta pjesnika Andrije Radulovića.
Andrija Radulović, književnik, urednik više časopisa za književnost, kulturu i umjetnost, esejista, publicista, književni kritičar, antologičar i prevodilac, rođen je 3. februara 1970. godine u Podgorici u porodici prosvjetnih radnika.
Autor je dvanaest knjiga poezije i dvije antologije poezije, kao i velikog broja tekstova iz svijeta kulture i umjetnosti u dnevnim i međunarodnim listovima, novinama i časopisima.
Živi u Podgorici, radi na Cetinju.
Na predstavljanju, koje će se održati u Atrijumu Kulturnog centra, pored autora učestvuju akademik Siniša Jelušić i mr Milorad Durutović.

Predsjednica Ogranka Matice crnogorske iz Kotora, g-đa Mileva Pejaković Vujošević u društvu sekretarke Ogranka g-đe Jasne Jeknić Stijović uručila je donaciju od preko stotinu pedeset primjeraka monografskih publikacija i časopisa ,,Matica’’ Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor i preko pedeset primjeraka monografskih publikacija Pomorskoj biblioteci Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Pejaković Vujošević je rekla da joj je zadovoljstvo da u ime Matice Crnogorske daruje i obogati fond Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Pomorske biblioteke vrijednim naslovima izdavačke djelatnosti Matice crnogorske. Matica crnogorska je prepoznatljiva po značajnim i vrijednim izdanjima i saradnja između Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Pomorske biblioteke će se uspješno nastaviti gradeći zajedničku piramidu u kojoj će svi naći svoje mjesto za dobrobit svih onih koji znaju da cijene pisanu riječ, istakla je Pejaković Vujošević.

Svrha Matice je čuvanje i razvoj kulturnog identiteta crnogorskog naroda i naroda koji žive u Crnoj Gori, na svim područjima duhovnog, naučnog i umjetničkog stvaralaštva, a naročito radi na učvršćivanju narodne i kulturne samosvijesti Crnogoraca u domovini i u svijetu. Među brojnim naslovima poklonjeni su fototipsko izdanje Psaltira s posljedovanjem (1494) iz Crnojevića štamparije, ,,Crnogorci u Sjedinjenim Američkim Državama 1860–1919”, Šerin Novotni, studiju ,,Crvena ideja Crne Gore”, Adnana Prekića, ,,Evropeizacija Crne Gore”, Bojana Jovanovića, zbornik ,,Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida: od AB revolucije do NATO pakta”, ,,Portreti knjaza Danila I Petrovića”, Saše Brajović.

jasmina

U okviru Treće međunarodne konferencije bibliotekara, arhivista i muzeologa „Libraries, Archives and Museums Conference (LAM), Montenegro, 2022“ 18. maja u zagradi Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević'' na Cetinju odžana je panel diskusija na temu ,,(Re)konstrukcija uloge savremenog bibliotekara/ke: izazovi i (uspješne) prakse’’ u organizaciji Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i Udruženja bibliotekara Crne Gore.
Učestvovali su: Dragica Lompar,direktorka Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević'', Suzana Tanasijević iz Gradske biblioteke Jagodine, Ivana Janjušević, iz Biblioteke ,,Vlada Aksentijević'' iz Obrenovca, Jelena Petrovska iz NUUB „Sv. Kliment Ohridski“ iz Bitolja, Slavica Glendža, Dragan Mirković, Vjenceslava Ševaljević, Dragana Mirković, Danijela Radulović, Boris Kaluđerović iz Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević'', Ardita Rama iz Narodne biblioteka ,,Mirko Srzentić'' iz Ulcinja, Sanja Vojinović iz Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović'' iz Podgorice, Sofija Jelovac iz Narodne biblioteke ,,Stevan Samardžić’’ iz Pljevalja i Nataša Špadijer iz Gradske bioblioteke i čitaonice ,,Njegoš’’ sa Cetinja. Moderatorka panela je bila Jasmina Bajo, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore.
U jednoj otvorenoj, inspirativnoj, produktivnoj diskusiji učesnici su govorili kako bi biblioteke mogle da zadovolje očekivanja korisnika i zajednice danas. Predstavili su primjere uspješne prakse iz svojih biblioteka, a i ukazali na probleme i izazove sa kojima se suočavaju biblioteke naročito u Crnoj Gori, počev od problema nerješenog statusa narodnih biblioteka, nedostatka budžetskih sredstava za nabavku knjiga, kao same procedure nabavke knjiga i nedostatka kvalitetnih nabavljača. Koleginice iz regiona uputile su na način reguilisanja ovih pitanja u njihovim zemljama i predložile različite vidove saradnje.
Zaključeno je da današnji bibliotekari moraju biti kreativni, imaginativni, analitični, komunikativni ljudi koji su u stanju da se povežu sa zajednicom, prepoznaju njene potrebe i u saradnji sa korisnicima razvijaju one servise koji su najpotrebniji na tom području i koji će podići nivo života u zajednici.

jasmina1