Dana 13. aprila 2011. godine, sa početkom u 18 h, u Centralnoj narodnoj biblioteci Đurđe Crnojević na Cetinju, JU Kulturni centar ''Nikola Đurković'' – Gradska biblioteka i čitaonica Kotor održana je promocija izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige.
Promocija izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovnikuu sklopu projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige, koja će se održati na Cetinju, treća je od šest promocija koje su predviđene projektom, a koje uključuju prezentacije izdanja Dubrovačkih knjižnica, Matice Hrvatske i hrvatskih izdavača u Kotoru i na Cetinju i prezentacije crnogorskih izdavača u Dubrovniku.
Goste su pozdravile Jelan Đurović, direktorica Centralne narodne biblioteke ''Đurđe Crnojević'' i Jasmina Bajo, vd rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Na promociji su učestvovati:dr.sc.NENAD VEKARIĆ,dr.sc. SLAVICA STOJAN , dr.sc.VESNA MIJOVIĆ , STANE PERŠIN i IVANA LAZAREVIĆ.
Zavod za povijesne znanosti iz Dubrovnika osnovan je 17. maja 1949. godine kao Historijski institut u sastavu tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Kada je 1990. godine JAZU postala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) institut je promijenio ime u Zavod za povijesne znanosti.
Glavna djelatnost Zavoda je izučavanje istorije Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Specifična pojava Dubrovačke Republike, vjekovima nezavisne i sjajno organizovane države na hrvatskom tlu od velikog je značaja za hrvatsku, evropsku i svjetsku istoriju. Taj grad-republika, manevrišići izmedju Istoka i Zapada iznjedrio je neke od najvećih figura u nauci i umjetnosti.
Zavod objavljuje godišnji časopis Anali (Dubrovnik Annals), na hrvatskom i engleskom jeziku kao i posebne publikacije u dva glavna izdanja: Monografije (Monographies) i Prilozi demografskoj povijesti Dubrovnika i okolice (Contributions to the Demographic History of Dubrovnik and its Surroundings). Anali (Annals) objavljuju istraživanja koja se tiču istorije Dubrovnika, prikaze knjiga i priloga u periodici, te sažetke posebnih izdanja Zavoda.
Nenad Vekarić je naučni savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Završio je Pravni fakultet u Zagrebu (1980). Magistrirao je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru odbranivši rad pod naslovom “Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću”. Na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom "Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918)”. Od 1984. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, od 1987. je upravitelj. Dobitnik je nagrade Grada Dubrovnika za 1989. godinu (za knjigu Pelješka naselja u 14. stoljeću), nagrade Županije Dubrovačko-Neretvanske za 1997. godinu (za knjige Pelješki rodovi i Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova), nagrade Slobodne Dalmacije za znanstvene knjigu godine 2004. godine (zajedno s Vladimirom Stipetićem za knjigu Povijesna demografija u Hrvatskoj) i nagrade HAZU za humanističke znanosti 2006. godine (zajedno sa Stjepanom Ćosićem za knjigu Dubrovačka vlastela izmeđur roda i države). Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predstavio je svoj rad i svoj tim.
Slavica Stojan je književnica i naučna savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Diplomirala u na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine. Magistrirala je iz područja savremene hrvatske književnosti 1978. u Interuniverzitetskom centru za postdiplomski studije u Dubrovniku. Doktorat iz područja filologije odbranila je 1991. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. Član je Društva hrvatskih književnika i član radnik Matice hrvatske.
Predstavila je svoj rad, izučavanje kulturne istorije grada, poseban osvrt na dubrovačke ljetnjikovce, Osvrnula se i na Marina držića koji u svojim komedijama opisuje česte susrete Dubrovčana i Kotorana, naglasivši da se pojedini likovi kotorana pojavljuju u vueš njegovih komedija (Tripče Kotoranin – utvrđeno je da je lik iz stvarnog života, Mande). Držić ih je ponavljao, jer su se sviđali dubrovačkoj publici. Kotorani su Dubrovčane zvali Dubrovčići , pokušavajući ovim deminutivom umanjiti njihovu gradsku veličinu.
Vesna Miović je viši naučni saradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Završila je studije orijentalistike (turski, arapski i persijski jezik) na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1992. magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom "Odnosi Dubrovnika i tripolitanskog namjesništva u 18. stoljeću". Godine 1996. doktorirala je na istom fakultetu s temom "Odnosi na dubrovačko-osmanskoj granici (1667-1806)". Dobitnik je nagrade Slobodne Dalmacije za naučno djelo 2003 godine za knjigu ''Dubrovačka diplomacija u Istambulu''. Od 1989. godine radi u Zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
Predstavila je svoju knjigu ''Dubrovačka diplomacija u Istambulu'' gdje su između ostalog opisane i mjere koje je Dubrovnik preduzeo da se zaštiti od kuge, kao i razni diplomatski marifetluci.
Ivana Lazarević, arhivist - voditelj Indok centra Arhiva, diplomirala je studije istorije umjetnosti i opštu fonetiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Državnom arhivu u Dubrovniku zaposlena od 1999. godine. Sarađivala na pripremi niza izložbi Državnog arhiva. Doktorand je na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Dubrovniku. Objavila jednu knjigu u izdanju Matice hrvatske ogranak Dubrovnik: Bibliografija časopisa Dubrovnik od 1991 do 2004. Dubrovnik : Matica hrvatska, Ogranak, 2005.Sarađuje u istraživačkim projektima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilišta u Dubrovniku.Član: Hrvatskog arhivističkog društva; Matice hrvatske, a od 2007. godine Predsjedništva Matice hrvatske Ogranak u Dubrovniku; Hrvatskog antropološkog društva; Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti; Kulturnog vijeća Dubrovačko-neretvanske županije.
Podsjetila je da je najstariji document u dubrovačkom Državnom arhivu bula pape Benedikta iz 1022. godine. Zatim tu su i ugovori o prijateljstvu između Kotora i Dubrovnika iz 1181. godine, kao i ugovor o slobodnoj trgovini između ova dva grada iz 1279. godine. Napomenula je da HAZU od 1951. godine objavljuje dubrovačke I kotorske notarske spise iz XIII vijeka.
STANE ĐIVANOVIĆ, viši kustos, diplomirala je studije istorije umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1977. godine zaposlena je kao voditeljica Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Doktorandica je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predstavila je zbirku Baltazara Bogišića u Cavtatu (muzej, biblioteka i arhiv), koju je utemeljila 1909/12. njegova sestra Marija Bogišić-Pohl. U Zbirci, koja je prenesena iz Pariza, pohranjeno je više od 35.000 predmeta, kao i arheološka zbirka iz vremena Epidauruma, koju je Bogišić osnovao za boravka u Cavtatu 1898. godine.
U Bogišićevoj biblioteci nalazi se oko 15.000 naslova knjiga i brošura, oko 200 časopisa, 66 inkunabula, 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih cjelina (uglavnom pravna istorija, narodni običaji i književnost, te Bogišićev privatni arhiv sa začudno velikom prepiskom od 10.092 jedinice -1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizovana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16/19. vijeka), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. vijeka (2.674 primjerka). Posebno je zanimljiva zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem (oko 150 predmeta), jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Muzejsko šarenilo Bogišićeve ostavštine upotpunjuje još nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, etnografski i drugi predmeti.
Bogišićev zakonik je posebno zanimljiv, jer je ovaj akt, koji je Bogišić sam sastavio , temelj na kome je država Crna Gora prešla u Kraljevinu. Pisao je I predbračne ugovore za princeze Jelenu I anu. Jedan je od prvih redovnih članova JAZU, dopisni član Francuskog instituta, vrsni muzičar.
U muzičkom dijelu programa učestvovala je učenica srednje muzičke škole ‘’Vida Matjan’’ iz Kotora Ksenija Barbić.
Promociji je pored brojnih ljubitelja knjige prisustvovao i generalni konzul RH Božo Vodopija.
