U Dubrovniku će u srijedu 11. juna biti održano autorsko književno veče poznatog crnogorskog pisca Miraša Martinovića u organizaciji Dubrovačke knjižnice Dubrovnik i Gradske biblioteka i čitaonice iz Kotora, koje nastavljaju uspješnu saradnju započetu projektom Dubrovnik i Kotor –gradovi i knjige. Veče će se odvijati u Narodnoj knjižnici Grad (Saloča od zrcala).
Na večeri u Dubrovniku o Mirašu Martinoviću će govoriti poznati hrvatski pjesnik i akademik Luko Paljetak i teoretičarka književnosti Božena Jelušić.
Moderator večeri biće Sebastijan Vukosavić.
U okviru večeri biće promovisana i nova Martinovićeva knjga Sašaptavanje s memorijom.
Početak je u 20 sati.
Miraš Martinović je izrazito samosvojan autor u crnogorskoj književnosti, ali i na širim regionalnim prostorima. Fascinacija antičkim temama, prošlošću Crne Gore, i udaljenih naroda i civilizacija, rezultirali su serijom romana i poetskih zbirki kojima je nastojao da iz zdenca vremena izmami drevne glasove i da „pročita“ priče o onima koji su ovom zemljom hodili, a koje su sakrili vjekovi ili čak milenijumi.
Među Martinovićevim romanima izdvaja se TEUTA, koji se bavi sudbinom istoimene ilirske kraljice. Po ovoj knjizi je napravljena istoimena
internacionalna pozorišna predstava, sa glumcima iz Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Grčke i Italije. Roman Teuta doživio je više izdanja i preveden je na albanski jezik. PUTEVI PREVALISE, objavljeni su u Italiji, sa naslovom PITERE DI MONTENEGRO u prevodu Silvia Ferarria. Nekoliko priča iz te knjige prevedeno je na hebrejski jezik i objavljeno u poznatim književnim časopisima u Izraelu u prevodu Dine Katon.
Od ostalih romana treba izdvojiti Otvaranje Agruvijuma, Dioklitijsko zavještanje, kao i roman Poslednji Eshilov dan, koji će uskoro objaviti na albanskom jeziku poznata izdvačka kuća Onufri u Tirani.
Knjiga Antički gradovi/Snovi i sudbine objavljena je 2012. u Zagrebu. Kroz antičke gradove na prostoru Crne Gore i gradove na širim regionalnim prostorima, na neobičan i jedinstven način, Martinović sublimira civilizacije i njihove tokove, pretačući ih u jedinstveno civilizacijsko pismo.
Ovom knjigom on postaje pisac internacionalnog formata, ocjene su književne kritike.
Nevidljivi ljetopis (2010) prva je od četiri knjige pod jedinstvenim naslovom NEOTKRIVENA ZEMLJA, a čine je Govor kraljeva (objavljena 2011), Govor zemlje (2013) i Sašaptavanje s memorijom (2014).
Martinović je član crnogorskog PEN-a i Matice crnogorske.
***
Djela Miraša Martinovića su pobuđivala pažnju drugih stvaralaca, pomenimo samo Mirka Kovača, Dimitrija Popovića, Radoslava Rotkovića… Mirko Kovač je isticao da je u pitanju „precizna stvaralačka erudiciju iz koje proistječu rodovi koji se više ne mogu odvajati“, a Dimitrije Popović da kod Miraša „onamo gdje arheologija završava počinje poezija“. Sam Martinović često ističe kako ga je Borislav Pekić (u vrijeme kad je pisao romane Vavilonski mudraci i Posljednji Eshilov dan) savjetovao da „zagrebe“ po ovom tlu i iz njega iznese mitsku priču, što je on i učinio.
