U okviru programa obilježavanja Dana Opštine Kotor u Staklenoj galeriji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković" 11. 11. 2021. godine otvorena je izložba Utisnuto pamćenje: tragom ćiriličke knjige iz Riznice SPC u Kotoru autora protojereja Nemanje Krivokapića i Stanke Janković Pivljanin u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice.
Direktor Kulturnog centra ,, Nikola Đurković’’ Kotor Vladimir Bujišić je na početku pozdravio prisutne i rekao da je ova izložba rezultat implementacije projekta koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta . Koleginicama iz Gradske biblioteke i čitaonice se zahvalio na realizaciji ovog projekta.
Koordinatorka projekta, bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo je istakal da je ovo već drugi projekat Gradske biblioteke i čitaonice Kotor koji je podržan od tadašnjeg Ministarstva kulture, a bavi se prezentacijom kulturne baštine Boke i Crne Gore vezane za istoriju pisma i knjige. Nakon objavljivanja publikacije dr Katarine Mitrović o istoriji benediktinskog reda na teritoriji Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije, koji su začetnici pismenosti u našim krajevima, nastavljamo sa promocijom ćiriličke knjige. Zahvalila se na saradnji autorima izložbe protojereju Nemanji Krivokapiću i Stanki Janković Pivljanin, autoru fotografija Stevanu Kordiću, dizajneru Goranu Ratkoviću, ocu Milivoju Bakiću i kolegama.
Otac Milivoj Bakić je podsjetio da je Riznica Srpske pravoslavne crkve u Kotoru osnovana trudom kotorskog paroha Momčila Krivokapića 1971. godine i da posjeduje vrijedne zbirke ikona, bogoslužbenih predmeta i odežda, dio dokumenata iz Arhiva SPC u Kotoru i knjige iz Biblioteke SPC u Kotoru, među kojima se ističe zbirka srbulja i najveći fond Biblioteke-legat prvog bokokotorskog episkopa Gerasima Petranovića. Zahvalio se autorki i organizatorima za uspješnu saradnju.
Koautorka izložbe i autorka kataloga izložbe, Stanka Janković Pivljanin je naglasila da su pratili složene i često zamršene puteve kojima se kretala ćirilička knjiga vezana za prostor današnje Crne Gore i Srbije – od onih ispisanih rukom brižnih i bogobojažljivih monaha na pergamentu i papiru, preko onih štampanih u Veneciji, po manastirima, u Kotoru i od Kotorana, u Moskvi, Sankt Peterburgu, Beču, Lajpcigu, Budimpešti, Novom Sadu, Pančevu, Beogradu, Cetinju..., ali i razvoj jezika - od staroslovenskog do vukovskog, i pisma - od pisane ustavne i poluustavne, do crkvene, građanske i Vukove ćirilice. Ukazali na to kako svaka prikazana knjiga predstavlja semantički bogat kulturni artefakt – mjesto gdje je nastala / štampala se nosi sa sobom složen kontekst u kome se prožimaju društveno-političke okolnosti vezane i za prostor u kojem je nastala i za prostor kojem je namijenjena, kao što, ujedno, tema, sadržaj, jezik i pismo na kome je nastala skrivaju (i otkrivaju) takođe složene i kulturne i političke kodove. Oni se iščitavaju i u statusu koji je knjiga imala u datom društvu – od kultnog i bogoslužbenog predmeta, trgovačkog artikla, sredstva za potvrđivanje i uzdizanje nacionalne svijesti, obrazovnog priručnika... – predstavljajući, ukupnošću svojih značenja, rukom ili presom utisnuto pamćenje – bogato kulturno i duhovno nasljeđe, tradiciju ostavljenu za budućnost.
Posjetioci izložbe su na otvaranju imali priliku da vide izuzetno vrijedne primjerke rukopisnih knjiga iz grbaljskih crkava, onih štampanih u Veneciji do izuzetnih ruskih knjiga, štampanih po nalogu ruskih imperatora ̶ između ostalih Petra Velikog i Katarine Velike, koje su prvi put bile dostupne široj javnosti.
